Ismail I.

Ismail I. شاه اسماعی
Portret Ismaila I.
Portret Ismaila I.
iranski šah
Vladavina	1501. - 23. svibnja 1524.
Krunidba	1501. (Tabriz)
Prethodnik	Alvand bin Jusuf bin Uzun Hasan
Nasljednik	Tahmasp I.
Supruga	Tadžlu Hanom
Djeca	Tahmasp I., Abul Gazi Sultan Alkas Mirza, Sultan Rustam Mirza, Abul Naser Sultan Sam Mirza, Abul Fateh Sultan Moez od-din Bahram Mirza, Ibrahim Mirza, Sultan Husein Mirza, sedam kćeri
Puno ime	Abul Muzafar bin Hajdar as-Safavi
Dinastija	safavidska
Otac	Šejh Hajdar
Majka	Halima Begom
Rođenje	17. srpnja 1487., Ardabil, Iran
Smrt	23. svibnja 1524., Tabriz, Iran
Pokop	Ardabil, Iran

Ismail I. (perz. شاه اسماعی; Ardabil, 17. srpnja 1487. – Tabriz, 23. svibnja 1524.), šah Irana, osnivač safavidske dinastije i jedan od najvažnijih vladara u iranskoj povijesti.

Rođen je u Ardabilu na sjeverozapadu Irana u obitelji kizilbaša, šijitskih ratnika koji su vodili dugogodišnje ratove protiv većinskih sunita. S četiri godine Ismail je izgubio oca Šejha Hajdara koji je poginuo prilikom spomenutih vjerskih borbi, a sljedećih deset godina šijiti su zbog straha od sunitske odmazde skrivali njegovu obitelj. Godine 1501., u dobi od svega 14 godina, Ismail je postao vođom kizilbaša, zauzeo grad Tabriz i proglasio se iranskim šahom. Ubrzo je u potpunosti porazio dinastiju Ak Koyunlu koja je kontrolirala Iransku visoravan i veće dijelove Mezopotamije, a 1510. krenuo je i u pohod u Središnju Aziju gdje je porazio Uzbeke i zauzeo grad Marv.

Iranski identitet pokušao je učvrstiti općim preobraćenjem iranskog stanovništva sa sunitizma na šijitizam što je 1514. izazvalo sukob s uspinjućim Osmanskim Carstvom na zapadu. U bitci kod Čaldirana iranska vojska teško je poražena protiv brojčano jače i kvalitetnije opremljene osmanlijske vojske što je dotad neporaženom Ismailu zadalo veliki moralni udarac. U osmanlijske ruke nakratko je pala i iranska prijestolnica Tabriz, ali njihovi daljnji prodori prema istoku bili su spriječeni. Do svoje smrti 1524. godine Ismail je učvrstio sjeveroistočne granice u Horasanu i zauzeo Gruziju u kavkaskoj regiji. Naslijedio ga je sin Tahmasp I. koji će vladati safavidskim Iranom duže od pola stoljeća.

Vladavina Ismaila I. od velike je povijesne važnosti zato što Iran u novi vijek ulazi pod domaćom safavidskom dinastijom, nakon 200 godina dominacije mongolsko-turkijskih dinastija na Iranskoj visoravni. Safavidi će vladati Iranom još dva stoljeća nakon Ismailove smrti i imat će značajan utjecaj na razvoj iranskog društva, religije i međunarodnih odnosa. Novovjekovni iransko-turski ratovi koji su započeli bitkom kod Čaldirana nastavit će se još 300 godina čime će se oblikovati i današnje granice Irana, Turske i Iraka. Proces šijitizacije iranskih muslimana kojeg je započeo Ismail nastavio se i nakon njegove smrti, a rezultirao je promjenom religijskog zemljovida u široj regiji sve do današnjeg dana - Iran, Azerbajdžan, Irak i Bahrein su većinski šijitske zemlje.