Back Yttrium Afrikaans ይትሪየም Amharic Itrio AN إتريوم Arabic إيطريوم ARY اتريوم ARZ Itriu AST İttirium Azerbaijani Иттрий Bashkir Ittrium BAN
| itrij | ||
|---|---|---|
|
| ||
| Osnovna svojstva | ||
Element Simbol Atomski broj |
itrij Y 39 | |
| Kemijska skupina | prijelazni metali | |
| Grupa, perioda, Blok | 3, 5, d | |
| Izgled | srebrnastobijela krutina
| |
| Gustoća1 | 4472 kg/m3 | |
| Tvrdoća | 589 MPa (HB) | |
| Specifični toplinski kapacitet (cp ili cV)2 |
(25 °C) 26,53 J mol–1 K–1 | |
| Talište | 1526 °C | |
| Vrelište3 | 3336 °C | |
| Toplina taljenja | 11,42 kJ mol-1 | |
| Toplina isparavanja | 365 kJ mol-1 | |
|
1 pri standardnom tlaku i temperaturi | ||
| Atomska svojstva | ||
| Atomska masa | 88,90585(2) | |
| Elektronska konfiguracija | [Kr] 4d1 5s2[1] | |
Itrij je kemijski element atomskog (rednog) broja 39 i atomske mase 88,90585(2). U periodnom sustavu elemenata predstavlja ga simbol Y.
Itrij (Y, latinski ytrium) je metal IIIB i atomskog broja 39. To je srebrno-metalan prijelazni metal kemijski sličan lantanoidima te je često klasificiran kao "rijetki zemni metal".[2] Itrij se gotovo uvijek nalazi u spoju s lantanoidima u rijetkim zemnim mineralima te se nikada ne nalazi u prirodi kao slobodni element. Njegov jedini stabilni izotop, 89Y, je također njegov jedini prirodni popratni izotop.
Godine 1787. Carl Axel Arrhenius pronašao je novi mineral kraj Ytterbya u Švedskoj te ga nazvao ytterbite, prema nazivu sela. Johan Gadolin otkrio je itrijev oksid u uzorku Arrheniusa 1789.,[3] a Anders Gustaf Ekeberg nazvao je novi oksid yttria. Elementarni itrij prvi je izolirao Friedrich Wöhler 1828.[4]
Najvažnija upotreba itrija je u stvaranju svjetlećeg materijala, poput crvenih koje se koriste u televizijskim aparatima, katodnim monitorima (CRT) i u svjetlećim diodama.[5] Koristi se također i za proizvodnju u elektrodama, elektrolitima, električnim filterima, laserima i supervodičima; raznim medicinskim primjenama i za miješanje s raznim materijalima kako bi se poboljšala njihova svojstva. Itrij nema nijednu poznatu biološku ulogu, a izlaganje itrijevim spojevima može dovesti do bolesti dišnog sustava u ljudi.[6]
- ↑ Sebastian Blumentritt Periodensystem der Elemente, 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka) 2012., ISBN 978-3-942-53009-5, str. 1
- ↑ Pogreška u citiranju: Nevažeća
<ref>oznaka; nije zadan tekst za izvorIUPAC - ↑ Pogreška u citiranju: Nevažeća
<ref>oznaka; nije zadan tekst za izvorKrogt - ↑ Pogreška u citiranju: Nevažeća
<ref>oznaka; nije zadan tekst za izvorCRC2008 - ↑ Pogreška u citiranju: Nevažeća
<ref>oznaka; nije zadan tekst za izvorCotton - ↑ Pogreška u citiranju: Nevažeća
<ref>oznaka; nije zadan tekst za izvorosha