Jenisej

Jenisej rus. Енисе́й
rijeka
Spajanje Velikog i Malog Jeniseja kod Kizila
Porječje Jeniseja
Položaj
Države	Rusija
Naselja	Kizil, Šagonar, Sajanogorsk, Abakan, Divnogorsk, Krasnojarsk, Jenisejsk, Lesosibirsk, Igarka, Dudinka
Fizikalne osobine
Duljina	4092 km, (sustav Jenisej–Angara–Selenga 5539 km) km
Površina porječja	2 580 000 km2
Istjek
• Prosječni	19 600 m³/s - max 190 000 m³/s - min 2700 m3
Plovna od – do	do Abakana, kanalima do Divnogorska
Tok rijeke
Izvor	Kizil, Tuva, Rusija Izvor Selenge - rijeka Delgermörön, planine Ulaan Taiga, Mongolija, rijeka Ider, planine Khangai, Mongolija
• Nad. vis.	631 m
• Koord.	51°43′40″N 94°27′07″E / 51.727889°N 94.451806°E / 51.727889; 94.451806
Ušće	sjeverno od Dudinke, Jenisejski zaljev, Karsko more, Arktički ocean (estuarij)
• Koord.	71°49′47″N 82°42′58″E / 71.829694°N 82.716111°E / 71.829694; 82.716111
Slijev	Arktičkooceanski
Ulijeva se u	Karsko more
Pritoci
• Lijevi	Abakan
• Desni	Angara, Podkamena Tunguska, Donja Tunguska
izvor ušće Jenisej na zemljovidu Rusije

Jenisej (rus. Енисе́й), je rijeka u azijskom dijelu Rusije. Najveći riječni sustav koji teče prema Sjevernom ledenom moru, zajedno s rijekama Angara i Selenga peta najduža rijeka u svijetu i druga najduža u Rusiji. Izvire u Mongoliji, te potom teče sjeverno do Jenisejskog zaljeva u Karskom moru, sa slijevom koji pokriva veliki dio središnjeg Sibira, prateći tok sustava Jenisej-Angara-Selenga-Ider.

Gornji tok, podložan brzacima i poplavama, prolazi kroz slabo naseljene krajeve. Sredni dio kontrolira niz ogromnih hidroelektričnih brana, kao hidroelektrana Krasnojarsk i hidroelektrana Sajano Šušenskaja, koje energijom opskrbljuju značajnu rusku primarnu industriju, izgrađenu u sovjetska vremena, čije je zagađivanje značajan problem u području. Tekući kroz rijetko naseljenu tajgu, Jenisej prihvaća mnoge pritoke i konačno nakon tundre doseže Karsko more, gdje je zaleđen više od polovine godine.

Najveća dubina Jeniseja je 24 m, dok je prosječna 14 m.