Jernej Kopitar

Kopitarov grob na ljubljanskom groblju Navje.

Jernej Kopitar (Repnje kod Vodica, 21. kolovoza 1780.Beč, 11. kolovoza 1844.), slovenski jezikoslovac.

Od 1808. dolazi u Beč radi studija prava. Već iste godine objavljuje prvi znanstveno uređenu gramatiku slovenskog jezika, pod naslovom Grammatik der Slavischen Sprache in Krain, Kärnten und Steyermark.

Postaje kasnije ravnatelje bečke dvorske knjižnice i cenzor slavenskih i novogrčkih knjiga. Radio je na stvaranju zajedničkog književnog jezika Slovenaca, a pomogao je i projektu Vuka Karadžića za oblikovanje srpskog književnog jezika temeljenog na narodnom štokavskom govoru. S ovom reformom srpskog jezika, Jernej Kopitar je - prema nekim ocjenama - uspio slomiti kulturnu te pravoslavnu sponu između Srba i Rusije, i time ih vezati za Hrvate i za Habsburšku monarhiju.[1]

Misao Jerneja Kopitara je postala osnovom austroslavizma, koji će se kao politički pokret formulirati nakon njegove smrti

  1. Mario Grčević, "Jernej Kopitar kao strateg Karadžićeve književnojezične reforme", Filologija 53(2009), Zagreb, str. 1,2

From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by Tubidy