Back يوهان بليسا Arabic يوهان بليسا ARZ یوهان پالیسا AZB Іаган Паліза Byelorussian Йохан Палиса Bulgarian Johann Palisa BS Johann Palisa Catalan Johann Palisa Czech Johann Palisa Danish Johann Palisa German
| Johann Palisa | |
|---|---|
| |
| Johann Palisa oko 1900. | |
| rođen | 6. prosinca 1848. Opava, Carevina Austrija |
| umro | 2. svibnja 1925. (76 god.) Beč, Austrija |
| nacionalnost | Austrijanac |
| polja | astronomija |
| ustanove | Mornarička zvjezdarnica u Puli Sveučilište u Beču |
| otkrića | asteroidi |
| značajne nagrade | Lalandeova nagrada, 1976. |
Johann Palisa [ˈjoːhan paːˈliza] (Opava, Češka, 6. prosinca 1848. – Beč, 2. svibnja 1925.), austrijski astronom šleskoga podrijetla.
Jedan od najpoznatijih otkrivača malih planeta u povijesti astronomije te najveći otkrivač asteroida vizualnom metodom. U Beču je studirao matematiku i astronomiju, ali prekida studij da bi se posvetio praktičnim opažanjima i 1872. godine prihvaća službu predstojnika Mornaričke zvjezdarnice u Puli. Refraktorskim teleskopom 1874. godine otkriva svoj prvi asteroid koji imenuje (136) Austrija. Tim otkrićem i Austro-Ugarska ulazi u krug država koje sudjeluju u otkrivanju asteroida te mu za to postignuće Car osobno dodjeljuje orden. Do 1880. godine otkriva iz Pule sveukupno 28 malih planeta (asteroida) od kojih neki nose imena vezana s Istrom i Hrvatskom: (142) Puljanka, (143) Jadran, (183) Istra. Ponudu da u Beču radi s novopostavljenim, tada najvećim teleskopom na svijetu Palisa prihvaća i 1890. godine rad nastavlja na bečkoj zvjezdarnici. Ondje u rad uvodi i astrofotografiju te do kraja života otkriva još 94 novih asteroida. Sa sveukupno otkrivena 122 mala planeta postaje jedan od njihovih najvećih otkrivača, a uz nekoliko skandala koje je priredio krutoj znanstvenoj zajednici, ostaje poznat i kao anegdotska ličnost. Ostat će zapamćen i po prvom spominjanju svjetlosnog onečišćenja koje umanjuje kvalitetu bečkog neba. Njemu je u čast asteroid otkriven s hajdelberške zvjezdarnice dobio ime (914) Palisana, a na Mjesecu je jedan krater nazvan Palisa. Komet koji je 1879. godine otkrio iz Pule, C/1879 Q1 (Palisa), nosi njegovo prezime.
Kad je 1993. godine svemirska sonda Galileo snimila iz blizine asteroid Idu koji je J. Palisa otkrio s bečke zvjezdarnice, Međunarodna astronomska unija odlučila je da će se neke od reljefnih struktura nazvati po otkrivaču i mjestima vezanima s njegovim djelovanjem, pa sad na Idi postoji Palisa regio (lat.: regija Palisa), kao i Pola regio (lat.: regija Pula).