Kartaga | |
---|---|
Svjetska baština – UNESCO | |
Država | Tunis |
Godina uvrštenja | 1979. (3. zasjedanje) |
Vrsta | Kulturno dobro |
Mjerilo | ii, iii, vi |
Ugroženost | — |
Poveznica | UNESCO:37 |
Koordinate | 36°51′09″N 10°19′24″E / 36.852558°N 10.323461°E (WD) |
Kartaga (fenički: Qart-Hadašt = Novi grad; grčki: Karkhēdōn; latinski: Carthago), antički grad i država na sjevernoj obali Afrike u današnjem Tunisu kod današnjeg grada Tunisa. Osnovali su je fenički trgovci iz Tira godine 814. pr. Kr., a uništili Rimljani tijekom Trećeg punskog rata 146. godine pr. Kr. Rimljani su godine 44. pr. Kr. utemeljili koloniju Colonia Iulia Carthago, godine 439. osvajaju je Vandali, zatim 533. pada pod vlast Bizanta, a konačno su je uništili Arapi 698. godine. Zbog njezina bogatstva i važnosti, Kartagu su još nazivali "Dragulj Sredozemlja".
Pionirski doprinos arheološkom istraživanju Kartage dao je Hvaranin Dominik-Menego Novak. U današnjim mjerilima njegov obol nije velik, ali to je bilo onda kad je tek krenulo arheološko istraživanje Kartage.[1][2] Arheološki lokalitet drevne Kartage upisan je 1979. godine na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Africi kao jedinstveno mjesto miješanja i procvata više kultura koje su slijedile jedna nakon druge (Feničani, Stari Rim, Starokršćanstvo i Arapi).