Back Кырӷызсҭан Abkhazian Kyrgyzstan ACE Кыргызстан ADY Kirgisië Afrikaans Kirgisistan ALS Кыргызстан ALT ኪርጊዝስታን Amharic Kurgyzstan AMI Kirguizistán AN Cirgisstan ANG
| Kirgiska Republika Кыргыз Республикасы (Kyrgyz Respublikasy) | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| |||||
| Himna Nacionalna himna Kirgiske Republike | |||||
 Položaj Kirgistana | |||||
| Glavni grad | Biškek | ||||
| Službeni jezik | kirgiški i ruski | ||||
| Državni vrh | |||||
| - Predsjednik | Sadyr Japarov | ||||
| - Predsjednik Vlade | Akylbek Japarov | ||||
| Neovisnost | Od Sovjetskog Saveza 31. kolovoza 1991. | ||||
| Površina | 86. po veličini | ||||
| - ukupno | 198.500 km2 | ||||
| - % vode | 3,6 % | ||||
| Stanovništvo | 111. po veličini | ||||
| - ukupno (2005.) | 5,146.281 | ||||
| - gustoća | 26/km2 | ||||
| Valuta | som (100 tijina) | ||||
| Pozivni broj | +996 | ||||
| Vremenska zona | UTC +6 | ||||
| Internetski nastavak | .kg | ||||
| Kyrgyzstan in its region.svg | |||||
Kirgistan (ili Kirgizija[1]), službeno Kirgiska Republika je kontinentalna država u središnjoj Aziji. Graniči na sjeveru s Kazahstanom, na jugu i istoku s Kinom, na jugu s Tadžikistanom te na zapadu s Uzbekistanom.
Oko 70 % stanovništva čine Kirgizi čiji jezik, vrlo srodan kazačkom, pripada turkijskoj skupini i koji su tradicionalno muslimani – suniti. U Kirgistanu žive i Uzbeci (oko 14,5 %) i Rusi (oko 9 %).
Raspad Sovjetskog Saveza teško je pogodio kirgistansko gospodarstvo. Glavni sektori su poljoprivreda i rudarstvo. Izvozi se i električna energija proizvedena u hidroelektranama. U 1999. BDP per capita iznosio je 2300 USD mjereno po PPP-u.
