Back ليغنين Arabic لیقنین AZB Лігнін Byelorussian Лигнин Bulgarian Lignin BS Lignina Catalan Lignin Czech Lignin Danish Lignin German Λιγνίνη Greek
| Lignin ✓ | ||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 Primjer moguće strukture lignina.
| ||||||||
| IUPAC nomenklatura | Lignin | |||||||
| Ostala imena | ||||||||
| Identifikacijski brojevi | ||||||||
| CAS broj | 9005-53-2 ✓ | |||||||
| EC broj | 232-682-2 ✓ | |||||||
| Osnovna svojstva | ||||||||
| Molarna masa | ||||||||
| Izgled | ||||||||
| Topljivost u vodi |
ne topi se u vodi | |||||||
| Struktura | ||||||||
| Oblik molekule | prirodni polimer | |||||||
| Sigurnosne upute | ||||||||
| ||||||||
| Međunarodni sustav mjernih jedinica primijenjen je gdje god je to bilo moguće. Ako nije drugačije naznačeno, upisane vrijednosti izmjerene su pri standardnim uvjetima. | ||||||||
| Portal:Kemija | ||||||||
Lignin (od lat. lignum: drvo) je neugljikohidratni polifenolni polimer, glavni sastojak drva (od 15 do 35%), koji poput plastike ili cementa povezuje celulozna vlakna u vrlo čvrstu izvanstaničnu strukturu. Biljna stanica sintetizira lignin i pohranjuje ga na unutarnju stranu celulozne stijenke. Taj se proces naziva lignifikacija. Budući da lignin predstavlja nepropusnu zapreku, takve stanice ugibaju i preostaje samo vanjska celulozno-ligninska struktura, koja drvu daje veliku čvrstoću. Lignin je sporedni proizvod u proizvodnji papira, dobiva se odvajanjem (ekstrakcijom) s pomoću vodene pare, kiselina ili organskih otapala. Lignosulfonati se upotrebljavaju u kožarstvu, kao emulgatori u prehrambenoj industriji, te kao sirovina u kemijskoj industriji, na primjer za proizvodnju vanilina (mirisna i aromatična tvar u proizvodnji čokolade, slatkiša, likera i mirisa).[1]