Back ليز مايتنر Arabic ليز مايتنر ARZ Lise Meitner AST Liza Meytner Azerbaijani لیزه مایتنر AZB Лиза Мейтнер Bashkir Лізэ Майтнер Byelorussian Лізэ Майтнэр BE-X-OLD Лиза Майтнер Bulgarian লিজে মাইটনার Bengali/Bangla
| Lise Meitner | |
 | |
| Rođenje | 7. studenog 1878. Beč, Austrija |
|---|---|
| Smrt | 27. listopada 1968. Cambridge, Ujedinjeno Kraljevstvo |
| Državljanstvo | Austrijanka, Šveđanka |
| Polje | Fizika |
| Institucija | Berlinski kemijski institut "Kaiser Wilhelm", Sveučilište u Berlinu, Sveučilište u Stockholmu |
| Alma mater | Sveučilište u Beču |
| Akademski mentor | Ludwig Boltzmann Max Planck |
| Poznat po | Nuklearna fisija |
| Istaknute nagrade | Član Kraljevskog društva (1957.) |
| Portal o životopisima | |
Lise Meitner (Beč, 7. studenog 1878. – Cambridge, 27. listopada 1968.), austrijsko-švedska fizičarka. Tetka Otta Roberta Frischa. Studirala u Beču kod Ludwiga Boltzmanna i u Berlinu kod Maxa Plancka, doktorirala (1905.) na Sveučilištu u Beču. Profesorica na Sveučilištu u Berlinu (od 1926. – do 1933.), emigrirala 1938. prvo u Dansku, a potom u Švedsku, od 1946. profesorica na Sveučilištu u Stockholmu. Bavila se nuklearnom fizikom i radiokemijom. S Ottom Hahnom otkrila prvi izotop protaktinija dugog vremena poluraspada (1917.). Godine 1925. teorijski je dokazala da je gama-zračenje povezano s promjenama u atomskoj jezgri, a 1933. prva je objavila da se od gama-zračenja oblikuju parovi elektrona i pozitrona. S Frischom, služeći se Bohrovom predodžbom o atomskoj jezgri, pridonijela je 1939. razjašnjenju cijepanja uranijeve jezgre. L. Meitner dala je tumačenje te nuklearne reakcije i nazvala ju nuklearna fisija. Članica Kraljevske švedske akademije znanosti od 1951. Po njoj je nazvan kemijski element meitnerij, krateri na Mjesecu i Veneri (Meitner) i planetoid (6999 Meitner).[1]