Lizosom

Stanične strukture

Plazmatska membrana

Jezgra

Jezgrica

Mitohondrij

Kloroplast

Endoplazmatski retikulum

Golgijev aparat

Lizosom

Peroksisom

Vakuole

Ribosomi

Citosol

Citoskelet

Stanična stijenka

Lizosom (lysosoma, razgradnik) je vezikula obavijena membranom unutar većine eukariotskih stanica. Vrećastog je oblika, a sadrži enzime koji razgrađuju veće biomolekule. Lizosome proizvodi Golgijev aparat.

Otkriveni su 1955. godine. Njihovo prisustvo u citoplazmi dokazano je biokemijskim metodama.

Sadrži enzime koji razgrađuju složene molekule u organizmu, poput:

• proliteaza, koji razgrađuju proteine
• lipaza, koji razgrađuju lipide
• nukleaza, koji razgrađuju nukleinske kiseline
• fosfaza, koji razgrađuju fosfate i sl.

Politeaze zahtijevaju blago kiselu pH vrijednost (oko 5) kako bi očuvali funkcionalnost, pa su lizosomi blago kiseli.

Ako se membrana lizosoma ošteti, enzimi mogu ući u citoplazmu i razgraditi stanicu. Lizosomi također sudjeluju u diferencijaciji, preobrazbi, oplodnji, starenju, gladovanju te obrambenom mehanizmu stanica.

Mogu razgraditi sve osim pigmenta zbog čega nastaju staračke pjege. Razgrađaju i dotrajale organele. Uvijek ostaju u stanici.

Unošenjem krutih tvari u stanicu procesom fagocitoze, stvara se fagosom. Nakon spajanja fagosoma i lizosoma u svrhu razgradnje stranog materijala, koristan se sadržaj prenosi u staničnu citoplazmu, a neprobavljeni ostatci izbacuju se iz stanice egzocitozom.

Nedovršeni članak Lizosom koji govori o biologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.