Back Gom Afrikaans لاصق Arabic Adesivu AST Imbalo BBC Клей Byelorussian Клей BE-X-OLD Лепило Bulgarian Ljepilo BS Adhesiu Catalan Lepidlo Czech

Ljepilo

Nitrocelulozno ljepilo izvan pakovanja.
Životinjska ljepila ili tutkala nastaju od preradbe kostiju i kože.
Biljno ljepilo izrađeno od škroba.
Dvokomponentno epoksidno ljepilo koje se suši za 5 minuta.
Ljepilo za vijke koje osigurava vodonepropusnost.
Dokaz snage ljepila: fotografija snimljena u galeriji zračne luke Hamburg (automobil visi naglavačke sa stropa).
Ledeni čovjek ili Oetzi iz Tirola je koristio brezinu smolu kao ljepilo za svoje oružje prije oko 5 300 godina.
Pištolj za topla ljepila.
Životinjsko ljepilo u zrnu.

Ljepilo ili adheziv je kemijska tvar koja služi za lijepljenje (sljepljivanje) materijala, to jest za njihovo spajanje stvaranjem veznoga filma među slijepljenim površinama. Djelovanje ljepilâ temelji se na njihovu prianjanju uz površinu predmeta (adhezija) i njihovoj unutrašnjoj čvrstoći, koja potječe od privlačnih međuatomskih ili međumolekularnih sila (kohezija). Osnova je lijepljenja kvašenje površina ljepilom te naknadno očvršćivanje slijepljenoga spoja. Kvašenje površine ovisi o napetosti površine i ravnotežnom kontaktnom kutu koji se uspostavlja između čvrste površine materijala, tekućega ljepila i zraka. Teorija lijepljenja vrlo je složena, jer pritom sudjeluje niz čimbenika koji se odnose na svojstva površina koje se lijepe (kemijska aktivnost, hidrofilnost ili hidrofobnost, čistoća, hrapavost površine, homogenost), na svojstva ljepila (površinska napetost, viskoznost, polarnost, kiselost ili bazičnost, brzina sušenja) te fizikalna i mehanička svojstva stvorenoga veznoga filma. Ljepila se u obliku viskozne tekućine nanose u tankom sloju na jednu ili na obje površine koje se sljepljuju, katkad uz povišeni pritisak. Sušenjem ljepila stvara se nakon nekog vremena adhezijska veza i postiže maksimalna čvrstoća slijepljenoga spoja, zbog hlapljenja medija u kojem se ljepilo primjenjuje (voda ili organsko otapalo) ili pak kemijskom reakcijom tvari sadržanih u ljepilu.[1]

Očvršćivanje ljepila traje određeno vrijeme, takozvano vrijeme očvršćivanja. Ljepilo spaja dijelove nakon završetka jednog od ovih procesa:

  • kad iz ljepila ishlapi ili ispari otapalo pa se ljepilo skrutne (fizikalna promjena);
  • kada ljepilo prijeđe iz rastaljenog u kruto agregatno stanje (fizikalna promjena);
  • kada se u ljepilu dogode kemijski procesi pa se ljepilo skrutne (kemijska i fizikalna promjena).

Lijepljenje se može izvesti na sobnim ili na povišenim temperaturama. Lijepiti se međusobno mogu dijelovi od istorodnih i raznorodnih materijala, pa tako na primjer nemetala (nekovina) i metala (kovina).[2]

  1. ↑ ljepila (adhezivi), [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
  2. ↑ Anđelka Ređep: Finomehanika, udžbenik za srednje strukovne škole, "Školska knjiga", Zagreb, 2009.
From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by Tubidy