Sveta Marija | |
---|---|
Duccio: Bogorodica s djetetom iz 1284.,
tempera na drvu, 60 x 89 cm, Museo dell'Opera del Duomo, Siena, Italija. | |
Rođena | nepoznato, vjerojatno oko 20. godine prije Krista |
Preminula | v. Uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo |
Slavi se u | Katoličkoj Crkvi, Pravoslavnim Crkvama, Grkokatoličkoj Crkvi, Anglikanskoj zajednici i u nekim protestantskim denominacijama |
Spomendan | Sveta Marija slavi se u oko 25 dana u godini. Među najpoznatijima su Blagovijest i Velika Gospa |
Simboli | plava odjeća, veo, Dijete Isus |
Svetišta | v. Popis marijanskih svetišta u svijetu |
Portal o kršćanstvu |
Marija (aram. מרים Maryām "gorka"; arap. مريم (Maryam); grč. Μαριαμ, Mariam, Μαρια, Maria) bila je majka Isusova. Majka Božja (lat. Mater Dei), Sveta Marija (lat. Sancta Maria), Blažena Djevica Marija (lat. Beata Virgo Maria), Bogorodica[1], Marija vazda djevica (aeiparthenos)[2] i Presveta Djevica Marija tradicijski su nazivi kojima se koriste katolici i pravoslavci u opisivanju Marije. U nekim je hrvatskim krajevima nazivaju Gospom.[3]
Prema evanđeljima, živjela je u Nazaretu u pokrajini Galileji. Na aramejskom, njenom materinjem jeziku, zvala se Mirjam. Bila je pobožna Židovka, obećana Josipu u trenutku Navještenja,[4] koja je rodila Isusa i s Josipom ga odgajala. U svim evanđeoskim tekstovima, Marija je u prvom redu Isusova majka. To je njezina uloga u povijesti spasenja.[5]
U kršćanskom učenju, mariologiji, o Mariji postoje četiri dogme: ona je bezgrješno začeta, vazda-djevica koja je po Duhu Svetome začela Isusa, i rodila ga kao Sina Božjega – po čemu je Majka Božja (Bogorodica) te je dušom i tijelom uznesena na nebo. Marija je, prema nauku Katoličke Crkve, Majka Crkve (Mater Ecclesiae), Kraljica neba i zemlje (lat. Regina caeli et terrae), Kraljica mira i niz naslova kojima se časti u Lauretanskim litanijama.[6] Tijekom stoljeća, razvile su se mnoge marijanske pobožnosti, posvećena su joj svetišta, molitve i pjesme. Vjeruje se u njezina ukazanja, primjerice u Lourdesu (Gospa Lurdska) i Fátimi (Gospa Fatimska), i poruke koje je preko vidioca slala ljudima.
U islamu, Marija je jedina žena kojoj je u Kuranu posvećeno cijelo poglavlje, opisano je njezino djetinjstvo i Blagovijest.[7] Ona je djevica, majka proroka Isusa (Isa), ali joj se, kao ni njemu, ne pripisuju božanske osobine.
Protestanti su slavljenje Marije u početcima reformacije smatrali vidom idolopoklonstva,[8] priznajući je kao onu koja je primila milost Božju i koja može biti uzor, no teološki je većina denominacija službeno ne prihvaća kao posrednicu prema Bogu te se ne nalazi dovoljno dokaza o njezinom bezgrešnom začeću i tjelesnom uznesenju.[8]