Matko Talovac | |
---|---|
cetinski knez | |
Pečat bana Matka Talovca | |
hrvatski ban | |
Rođenje | kraj 14. stoljeća |
Smrt | kraj 1444. ili početak 1445. |
Plemićka kuća/obitelj | Talovci |
Supruga | Margareta Čeh Levanjski |
Djeca | Pavao Benedikt |
Otac | Luka |
Vjera | rimokatolik |
Matko Talovac († 1445.), hrvatski velikaš, sinjski i kliški knez, vranski prior, upravitelj Zagrebačke biskupije te hrvatski i slavonski ban.[1] Podrijetlom je s otoka Korčule, bio je građanin dubrovački. Po posjedu Topolovica (Thallowch, Talloca) u Podravini, koji mu je darovao kralj Žigmund, prozvao se 1434. de Thallowcz, odnosno Talovac.[2] Imao je trojicu braće, Franka († 1448.), protuosmanlijskog ratnika i severinskog bana, Ivana († 1445.), vranskog priora i Petra (Perka), hrvatsko-dalmatinskog bana (1438. – 1453.).[3]
Godine 1430. kaštelan je grada Kovina. U službi kralja Žigmunda, 1433. imenovan je upraviteljem Zagrebačke biskupije, a 1434. i priora vranskog. Godine 1435. postao je ban čitave Slavonije.[2]
Njegovo banovanje spada u burno vrijeme turskih provala i međusobnih borbi velikih feudalaca. Po kraljevskoj naredbi, ratovao je protiv kneza Ivana Frankapana u sukobu oko nasljeđivanja baštine cetinskih knezova Nelipića.
Primivši kraljevskim donacijama goleme posjede, braća Talovci su neko vrijeme bili najmoćnija gospoda naših krajeva; njihova se vlast protezala od Beograda do Senja i od Drave do Neretve.