Medijsko Carstvo

Medijsko Carstvo ← 728. pr. Kr. – 550. pr. Kr. → Medijsko Carstvo oko 600. pr. Kr. u vrijeme vladavine Kijaksara Glavni grad Ekbatana[1] Jezik/ci medijski, perzijski, iranski jezici Religija zoroastrizam Vlada Kralj  - 728. - 675. pr. Kr. Dejok (prvi)  - 585. - 550. pr. Kr. Astijag (zadnji) Povijest Stari vijek  - Dejok osniva Medijsko Carstvo 728. pr. Kr.  - Skitski vladar Madije podčinjava Medijsko Carstvo na period od 28 godina 653. pr. Kr.  - Kijaksar osvaja Novoasirsko Carstvo 612. pr. Kr..  - Perzijski ustanak 552. - 550. pr. Kr.  - Kir Veliki svrgava Astijaga s prijestolja 550. pr. Kr. Površina  - 600. pr. Kr. 2800000 km2

Medijsko Carstvo (perz. Māda,^[2] grč. Mēdía, akad. Mādāya^[3]) bilo je prvo iransko carstvo^[4][5] koje je od kraja 8. do sredine 6. stoljeća pr. Kr.^[6] obuhvaćalo prostore Velikog Irana, sjeverne Mezopotamije i istočne Male Azije. Prije osnutka Medijskog Carstva iranski narodi živjeli su u manjim plemenskim zajednicama i nije postojala hijerarhija vladavine, no ratovi s Asircima doveli su do njihovog ujedinjenja odnosno stvaranja moćne monarhije koja je postala temeljem za sve kasnije iranske dinastije.

Osnivačem Medijskog Carstva smatra se Dejok,^[7] plemenski vođa kojeg su medijski plemići izabrali za arbitra u rješavanju sporova, a potom i medijskim kraljem.^[8] Prilikom stvaranja medijske države ona je obuhvaćala samo manje teritorije jugozapadno od Kaspijskog jezera, no u doba najvećeg medijskog vladara Kijaksara proširena je na većinu azijskog dijela Bliskog istoka. Ta područja prostirala su se na 2.8 milijuna km², što je Mediju činilo dotad najvećim carstvom u povijesti. Granice carstva bile su rijeke Kizil u Anatoliji i Tigris u Mezopotamiji na zapadu, Kavkaz i Sogdijana na sjeveru, te Indija na istoku.

Značaj medijske države u starovjekovnoj povijesti je višestruk. Iranski narodi po prvi puta u povijesti se ujedinjuju i time stvaraju političku protutežu Babiloniji i Asiriji, glavnim silama na zapadu. Medijci u savezu s Babiloncima pokoravaju Novoasirsko Carstvo, dotad najjaču vojno-političku silu u regiji. Također, sukob Medijaca s Lidijom u Maloj Aziji predstavlja prvi kontakt drevnog Irana s grčkim svijetom. Vjerojatno najveći značaj predstavlja sam pad Medijskog Carstva 550. pr. Kr., budući kako je na njegovim temeljima perzijski vladar Kir Veliki stvorio Ahemenidsko Perzijsko Carstvo, najveću i najmoćniju iransku državu u povijesti starog vijeka.

1. ↑ Medija (1), Livius.org, Jona Lendering. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. rujna 2013. Pristupljeno 8. listopada 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
2. ↑ Medija (2), Livius.org, Jona Lendering. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. lipnja 2011. Pristupljeno 8. listopada 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
3. ↑ Medija (enciklopedija Iranica, M. Dandamayev i I. Medvedskaya). Inačica izvorne stranice arhivirana 29. siječnja 2009. Pristupljeno 8. listopada 2009.
4. ↑ Povijest Irana, III. poglavlje - Medijci, prvo (zapadno) iransko kraljevstvo (Iranologie.com). Inačica izvorne stranice arhivirana 16. srpnja 2011. Pristupljeno 8. listopada 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
5. ↑ Medijsko Carstvo (Iran Chamber.com)
6. ↑ Drevna Medija (Medijci), AncientNearEast.tripod.com
7. ↑ Medija (enciklopedija Britannica)
8. ↑ Herodot, I. 96.