Back شهاب Arabic Meteor Azerbaijani گؤی‌داشی AZB Andaru BAN Метэоры Byelorussian Мэтэор BE-X-OLD Beraja BEW Метеор Bulgarian Tahi bintang BJN Meteor BS

Meteor

Ovo je glavno značenje pojma Meteor. Za film iz 1979. s Natalie Wood pogledajte Meteor (1979).
Perzeidi, meteorski roj.
Leonidi za vrijeme vrhunca pojave meteorskog pljuska 2009.
Astronomi amateri motre noćno nebo za vrijeme meteorskog pljuska (meteorske kiše) Perzeida.
Pogled s Međunarodne svemirske postaje na meteore koji prolaze kroz atmosferu.
Bolid je meteor velika sjaja (ponekad usporediva sa sjajem Mjeseca, prividne magnitude −14) koji izgleda kao vatrena kugla. Njegova pojava može biti popraćena pucketavim zvukom. Ponekad izgori u atmosferi, a ponekad njegovi dijelovi stignu do površine Zemlje.
Liridi su meteorski roj kojemu je radijant u zviježđu Liri, a pojavljuje se oko 20. travnja.
Meteor iz skupine Orionida.
Dva meteora iz skupine Orionida i Mliječni put.
Meteorski pljusak snimljen s velikom ekspozicijom.
Leonidi su meteorski pljusak koji su najobilniji bili 1833., s približno 35 000 meteora na sat.

Meteor (grčki metéoros (μετέωρος) = uzdignut u zrak, lebdeći, podignut) dio je nebeskog tijela koje, padajući kroz atmosferu, ostavlja svijetleći trag.[1] Meteor je svjetlosna pojava nastala zagrijavanjem meteoroida (ili sitnijih nebeskih tijela) pri gibanju kroz Zemljinu atmosferu velikom brzinom (do 72 km/s). Zbog Zemljina gibanja, učestalost opažanja meteora i njihov sjaj rastu od večeri do zore, kada meteoroidi susreću onu Zemljinu stranu koja je okrenuta prema smjeru gibanja na putanji oko Sunca. Povremene ili sporadične meteore moguće je vidjeti svake vedre noći. Iznimno veliki meteori nazivaju se bolidi. Prolaskom kroz atmosferu, tijelo pristiglo iz svemira zbog velikoga se trenja zagrijava, tali, drobi i isparava. Dio meteoroida ili planetoida (asteroida) koji ne izgori u atmosferi i stigne do tla naziva se meteorit.[2]

Meteor je širi naziv za nebesko tijelo koje prolazi kroz Zemljinu atmosferu, uključujući i popratnu pojavu. Naziv je potekao iz vremena kada se smatralo da su meteori atmosferske pojave. Za nebesko tijelo koje nije ušlo u atmosferu uvodi se naziv meteorid, po analogiji s planetoidom.[3] Svjetlosni trag nastaje tijekom prelaska kinetičke energije meteoroida na atome atmosfere kroz koju prolazi i ablacije vanjskih slojeva meteoroida. Temperatura u udarnom valu ispred veće meteoroidske čestice iznosi i više od 10 000 stupnjeva °C, a iza njega ostaje "cijev" od ioniziranog plina ili plazme koja svijetli.

  1. ↑ http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=e1pkXBQ%3D
  2. ↑ meteor, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
  3. ↑ Vladis Vujnović : "Astronomija", Školska knjiga, 1989.
From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by Tubidy