Mramorno more | |
---|---|
More • rubno more | |
Satelitski snimak Mramornoga mora | |
Zemljovid Mramornoga mora | |
Položaj | |
Koordinate | 40.75°0′0″N 28°0′0″E / 40.75000°N 28.00000°E |
Smještaj | Između Europe i Azije |
Države | |
Fizikalne osobine | |
Površina | 11655 km2 |
Duljina | 282 km |
Širina | 80 km |
Dubina | |
• Prosječna | 290 m |
• Najveća | 1355 m |
Duljina obale1 | 928 km |
Zapremina | 3378 km3 |
Salinitet | 22 ‰ |
Rijeke i otoci | |
Površina slijeva | 30562 km2 |
Pritoci | Granik, Simav |
Otoci | 32 |
1 Duljina obale nije dobro definirana mjera.
|
Mramorno more (na turskom, Marmara Denizi, na grčkom, Θάλασσα του Μαρμαρά ili Προποντίδα, Propontida) unutarnje je more između Europe i Azije i predstavlja dio euroazijske unutarnje granice. Ovo je more preko Dardanela povezano s Egejskim morem, a Bosporom (Carigradski prolaz) s Crnim morem.
Od Galipolja do Izmira more je dugo 282 km i 80 km široko. U blizini obale je duboko uglavnom samo 50 m, dok je na najdubljim mjestima i više od 1300 m. Površina Mramornog mora iznosi 11 655 km², od čega 182 km² otpada na otoke. Na istoku se nalazi Izmirski zaljev, a na jugoistoku Mudanjski zaljev. Mramorno more dobilo je ime po otoku koji se u njemu nalazi i zove se Mramorni otok (u staro vrijeme Prokonnesos). Otok je dugačak 21 km i širok 10 km, a površina mu je oko 130 km². Pored poznatog bijelog mramora (otuda i porijeklo imena) na otoku se proizvodi vino, žitarice i masline.
Mramorno more služi i kao regulator količine vode kojom više velikih rijeka pune Crno more a kroz Mramorno more te vode otjeću u Sredozemno more. Razina vode u Crnom moru je viša od onoga u Egejskom, zbog čega je prisutno neprekidno strujanje pod površinom kroz sustav turskih tjesnaca.