Napoleonski ratovi

Napoleonski ratovi
Slijeva nadesno, od vrha do dna: Bitka kod Austerlitza, Pad Berlina, Bitka kod Friedlanda, Bitka kod Sobrala, Dos de Mayo ustanak, Bitka kod Aspern-Esslinga, Francuska okupacija Moskve, Bitka naroda kod Leipziga, Bitka za Pariz, Bitka kod Waterlooa.
Vrijeme v. Datum početka i nomenklatura Lokacija Europa, Atlantski ocean, Kavkaz, Francuska Gvajana, Indijski ocean, Sredozemno more, Sjeverna Amerika, Sjeverno more, Río de la Plata, Antili, Južna Afrika, Bliski istok, Južna Amerika, Tihi ocean. Ishod Pobjeda Protunapoleonske koalicije: Bečki kongres, Pariški mir, koalicijska okupacija Francuskog Carstva, progon Napoleona na Svetu Helenu,[1] pad Francuskog Carstva, Burbonska restauracija, pad moći Kraljevine Portugala, Španjolske i Nizozemske, Sveto Rimsko Carstvo i Danska-Norveška prestali postojati, Britansko Carstvo postalo dominantna svjetska supersila,[2] uspostava Ujedinjenog Kraljevstva Švedske i Norveške[3] te Ujedinjenog Kraljevstva Nizozemske,[4] uspon Kraljevine Pruske kao velike sile,[5] početak talijanskog[6][7] i njemačkog ujedinjenja,[8] proširen rast nacionalizma i liberalizma u Europi, velik pad stanovništva.[9] Casus belli Agresija i ekspanzije Francuskog Carstva (isprva Francuske Republike) pod Napoleonom I. Bonaparteom.
Sukobljeni
Britansko Carstvo Rusko Carstvo[a][b] Sveto Rimsko Carstvo[c] Austrijsko Carstvo[d][e][f] Kraljevina Pruska[g][f] Kraljevina Hrvatska Kraljevina Portugal[h] Španjolska[i][j] Švedsko Carstvo[k][l] Danska[m][n] Kraljevina Ugarska[o][p] Crna Gora[q] Papinska Država Kraljevina Sicilija[r][s] Nizozemska[t] Napuljsko Kraljevstvo Švicarska Kraljevina Sardinija Savojsko Vojvodstvo Veliko Vojvodstvo Toskana[t] Francuski rojalisti Osmansko Carstvo[u][v] Vojvodstvo Nassau[t] Kadžarsko Carstvo[u][w] Lihtenštajn Bavarska[x] Elektorat Hanover[y][z][aa] Kraljevstvo Hanover[ab][z][ac] Kraljevina Saska[x] Vojvodstvo Braunschweig[t] Vojvodstvo Baden Kraljevstvo Württemberg[x] Parma-Piacenza Malta[13] Suvereni viteški malteški red[13] Republika Sedam Otoka[ad] Vojvodstvo Hessen	Francuska Republika (do 1804.) Francusko Carstvo (od 1804.) Napoleonska Španjolska[ae][j] Napuljsko Kraljevstvo[af] Danska-Norveška[ag][n] Batavijska Republika[ah] Rajnska konfederacija[ai][aj] Bavarska[ak] Kraljevina Saska[ak] Kraljevina Vestfalija[ak] Kraljevstvo Württemberg[ak] Varšavsko Vojvodstvo[al][am] Kraljevina Etrurija[an] Kraljevina Holandija[ao] Kraljevstvo Italija Lucca-Piombino Švicarska[ap] Grad Danzig Austrijsko Carstvo[e][14][aq][f] Rusko Carstvo[u][b] Španjolska[ae][j] Osmansko Carstvo[u][v] Kraljevina Pruska[u][14][f] Kadžarsko Carstvo[ar][w] Sjedinjene Američke Države[as][15]
Vođe
Đuro III. Henry Addington William Pitt Mlađi William Cavendish William Grenville Spencer Perceval Robert Jenkinson Horatio Nelson† John Jervis John Moore† Arthur Wellesley William Hoste Sir William Anson Aleksandar I. Pyotr Bagration† Petar Wittgenstein Mihail Kutuzov Franjo II./I. Karlo Josip Karl Mock Karl Philipp Ivan Austrijski Fridrik Vilim III. Gebhard Leberecht von Blücher[14] Karl Ferdinand† Franjo Jelačić Franjo Tomašić Ignjat Gyulay Vinko Knežević Josip Vukasović† Andrija Martonić Marija I. Miguel Pereira Joao VI. Ferdinand VII. Miguel de Álava Gustav IV. Adolf Karlo XIII. Karlo XIV. Ivan Sv. Petar Njegoš Ferdinand I. Vilim I. Alojz von Reding Viktor Emanuel I. Ferdinand III. Luj XVIII. Michel Ney[at] Selim III. Mahmud II. Mustafa IV. Muhamed Ali-paša Fridrik od Nassaua Fateh Ali-šah Abbas Mirza Maksimilijan I.[x] Karlo von Alten Fridrik od Braunschweiga Fridrik I.[x]	Napoleon I. Bonaparte  Louis Berthier[au] Auguste Marmont Bernard Dubourdieu Claude Roize Guillaume Brune X Michael Andreas Barclay de Tolly Nicolas Oudinot Nicolas Davout Jean Lannes† Michel Ney[at]  Jean Junot Gabriel Suchet Laurent Saint-Cyr André Masséna Jean-de-Dieu Soult Armand Augustin Louis de Caulaincourt Géraud Duroc† Pierre Silvestre de Villeneuve  Édouard Mortier Adrien de Moncey Jean Bessières† Claude Victor Jean Jourdan Emmanuel de Grouchy Joachim Napoleon I.  Jean-Baptiste Jules Bernadotte[av] Joseph Bonaparte Fridrik VI. Kristijan August Rutger Jan Schimmelpenninck Maksimilijan I.[aw] Karl von Wrede Fridrik August I.[aw] Jérôme Bonaparte Fridrik I.[av] Józef Antoni Poniatowski† Luj I. Bonaparte Eugène de Beauharnais Felice Baciocchi Franjo II./I.[av] Aleksandar I.[ax] Fridrik Vilim III.[ax] James Madison
Vojne snage
Ukupno: ~6 800 600 vojnika (pod oružjem i redovnih), milicija, mornara, gerilaca i marinaca Britansko Carstvo: 750 000 vojnika pod oružjem  • 250 000 redovnih vojnika, mornara, marinaca i milicija[16] aktivnih u borbi na vrhuncu snage (1813.) Rusko Carstvo: 2 100 000 vojnika pod oružjem  • 900 000 redovnih vojnika, kozaka i milicija[17] aktivnih u borbi na vrhuncu snage (1812.) Sveto Rimsko Carstvo: 744 000 vojnika i milicija (1805.) Austrijsko Carstvo: 1 000 000 vojnika pod oružjem  • 600 000 redovnih vojnika i milicija na vrhuncu snage (1813. – 1814.) Kraljevina Pruska: 700 000 vojnika pod oružjem  • 360 000[18] redovnih vojnika i milicija) Kraljevina Portugal: 50 000 redovnih vojnika, gerilaca i milicija na vrhuncu snage (1809.) Španjolska: 390 000 redovnih vojnika, milicija i gerilaca Švedsko Carstvo: 75 000 vojnika pod oružjem  • 50 000 redovnih vojnika i milicija na vrhuncu snage (1813.) Crna Gora: 9000 vojnika Papinska Država: 7000 vojnika Kraljevina Sicilija: 138 000 vojnika[19] Nizozemska: 36 500 redovnih vojnika i milicija na vrhuncu snage (1815.) Kraljevina Sardinija: 110 000 vojnika Veliko Vojvodstvo Toskana: 6000 vojnika Francuski rojalisti: 27 000 vojnika Osmansko Carstvo: 350 000 redovnih vojnika Lihtenštajn: 100 vojnika[20] Bavarska: 67 000 vojnika Kraljevina Saska: 31 000 vojnika Vojvodstvo Baden: 16 000 vojnika Kraljevstvo Württemberg: 44 000 vojnika Protektorat Malta: 16 000 vojnika Republika Sedam Otoka: 8000 vojnika Vojvodstvo Hessen: 26 000 vojnika Ostali koalicijski članovi: 100 000 redovnih vojnika i milicija na vrhuncu snage (1813.)	Ukupno: ~4 251 000 vojnika (pod oružjem i redovnih), mornara, marinaca i milicija Francusko Carstvo: 3 000 000 vojnika pod oružjem  • 1 200 000 redovnih vojnika, mornara, marinaca i milicija[21] aktivnih u borbi na vrhuncu snage (1813.) Napoleonsko Napuljsko Kraljevstvo: 50 000 vojnika Napoleonska Španjolska: 26 000 vojnika Danska-Norveška: 80 000 vojnika Rajnska konfederacija: 122 000 vojnika Varšavsko Vojvodstvo: 200 000 vojnika Kraljevina Etrurija: 20 000 vojnika[22] Kraljevina Holandija: 3000 vojnika Kraljevstvo Italija: 200 000 vojnika[23] Lucca-Piombino: 20 000 vojnika Švicarska: 30 000 vojnika[24] Ostale marionete i saveznici: 500 000 redovnih vojnika i milicija na vrhuncu snage (1813.)
Posljedice
Ukupno: ~2 861 800+ mrtvih (vojnika i civila) Britansko Carstvo: ukupno 311 806[25] mrtvih  • 125 000 ubijenih u borbi Rusko Carstvo: ukupno 600 000 mrtvih  • 289 000 ubijenih u borbi[26]  • 100 000 mrtvih civila[27] Austrijsko Carstvo: ukupno 500 000 mrtvih  • 376 000 ubijenih u borbi[28]  • 50 000 mrtvih civila[29] Kraljevina Pruska: ukupno 300 000 mrtvih  • 134 000 ubijenih u borbi[30]  • 65 000 mrtvih civila[31] Kraljevina Portugal: ukupno 250 000 mrtvih i nestalih[32]  • 100 000 mrtvih civila[33] Španjolska: ukupno 700 000+ ubijenih  • više od 300 000 ubijenih u borbi[34]  • 400 000 mrtvih civila[35] Švedsko Carstvo: 30 000 mrtvih[36] Osmansko Carstvo: 50 000 mrtvih i nestalih[37] Ostali koalicijski članovi: 120 000 mrtvih i nestalih (uključujući civile)	Ukupno: ~3 270 000 mrtvih (vojnika i civila) Francuska Republika + Francusko Carstvo: 1 700 000 mrtvih[38]  • 300 000 mrtvih civila[39] Napoleonsko Napuljsko Kraljevstvo: 100 000 mrtvih (uključujući civile) Varšavsko Vojvodstvo: 200 000 mrtvih[40] (uključujući civile) Rajnska konfederacija: ukupno 350 000 mrtvih  • 150 000 ubijenih u borbi[41]  • 200 000 mrtvih civila[42] Kraljevstvo Italija: ukupno 120 000 mrtvih[43]  • 100 000 mrtvih civila[44] Ostale marionete i saveznici: 800 000 mrtvih (uključujući civile)
U Napoleonskim je ratovima 1 365 000 civila izgubilo svoj život.[45]
Legenda/tumač: † – ubijeni/umrli/poginuli tijekom borbe X – žrtva atentata – predao se – smrtno kažnjen

Napoleonski ratovi^{[46][47][48][49][50]} (fra. Les guerres napoléoniennes,^[51][52] Guerres napoléoniennes)^[53] ili Napoleonovi ratovi^{[54][55][56][57]} (fra. Les guerres de Napoléon)^[58][59] – poznati još i kao Protufrancuski ratovi^[60] – bili su niz oružanih sukoba vođenih između Francuskog Carstva (isprva Francuske Republike) pod Napoleonom I. Bonaparteom, zajedno s njegovim marionetama i saveznicima, te Protunapoleonskih koalicija na čelu s Britanskim Carstvom, Ruskim Carstvom, Austrijskim Carstvom, Svetim Rimskim Carstvom (do 1806.) i Kraljevinom Pruskom. Bilo je devet Napoleonskih ratova, od kojih je sedam nazvano po koalicijama koje su se borile protiv Napoleona: (1) Rat Prve koalicije (1792. – 1797.), (2) Rat Druge koalicije (1798. – 1802.), (3) Rat Treće koalicije (1803. – 1806.), (4) Rat Četvrte koalicije (1806. – 1807.), (5) Rat Pete koalicije (1809.), (6) Rat Šeste koalicije (1813. – 1814.), (7) Rat Sedme koalicije/Sto dana (1815.), (8) Pirenejski rat/Španjolski rat za neovisnost (1807. – 1814.) i (9) Napoleonova invazija na Rusko Carstvo (1812.).

Napoleonski ratovi obilježili su razdoblje francuske dominacije nad kontinentalnom Europom.^[61] Nakon što je 1799. godine izvršio državni udar – koji je poznat kao Coup d'État du 18 Brumaire, i kojim je postao prvi francuski konzul – Napoleon je preuzeo kontrolu nad politički kaotičnom Francuskom Republikom, a potom je organizirao financijski stabilnu francusku državu sa snažnom birokracijom i profesionalnom vojskom.^[62][63] Rat je ubrzo izbio, a Britansko Carstvo je 18. svibnja 1803. godine objavila rat Francuskoj, okončavši Amienski mir i formirajući koaliciju koju su činili Britansko Carstvo, Švedsko Carstvo, Rusko Carstvo, Napuljsko Kraljevstvo i Kraljevina Sicilija. Britanska flota pod vodstvom admirala Horatia Nelsona odlučno je slomila zajedničku francusko-španjolsku mornaricu u Bitki kod Trafalgara u listopadu 1805. godine. Ova je pobjeda osigurala britansku kontrolu nad Alboranskim i Sredozemnim morem te spriječila planiranu invaziju na Veliku Britaniju, a također je pokazala i kako Napoleonova mornarica nije dorasla Britanskoj kraljevskoj ratnoj mornarici. U prosincu 1805. godine, Napoleon je porazio zajedničku vojsku Svetog Rimskog Carstva, Austrijskog Carstva i Ruskog Carstva u Bitki kod Austerlitza, vječno okončavši Treću koaliciju i Sveto Rimsko Carstvo te prisilivši Austrijsko Carstvo na sklapanje Požunskog mira (1805.). Zabrinuta zbog povećanja francuske moći, Kraljevina Pruska predvodila je stvaranje Četvrte koalicije s Ruskim Carstvom, Kraljevinom Saskom i Švedskim Carstvom, koja je nastavila rat u listopadu 1806. godine. Napoleon je ubrzo porazio Pruse u Bitki kod Jene i Auerstedta te Ruse u Bitki kod Friedlanda, nakon čega je sklopljen Tilsitski mir, koji nije uspio prekinuti napetosti. Rat je ponovno izbio 1809. godine s loše pripremljenom Petom koalicijom, koju je predvodilo Austrijsko Carstvo. Isprva su Austrijanci izvojevali značajnu pobjedu u Bitki kod Aspern-Esslinga, ali su ubrzo poraženi u Bitki kod Wagrama.

Nadajući se kako će ekonomski izolirati i oslabiti Britansko Carstvo putem Kontinentalne blokade, Napoleon je pokrenuo invaziju na Kraljevinu Portugal, koja je bila jedini preostali britanski saveznik u Europi. Nakon što je okupirao Lisabon u studenom 1807. godine, Napoleon je iskoristio priliku da se okrene protiv Španjolske (svog bivšeg saveznika), svrgne vladajuću španjolsku kraljevsku obitelj i proglasi svoga brata Josepha Bonapartea španjolskim kraljem, što je i učinio 1808. godine. Španjolci i Portugalci su se uz podršku Britanskog Carstva pobunili te nakon šest godina (1814.) istjerali Francuze s Pirenejskog poluotoka.^[62][63]

Istodobno je Rusko Carstvo, nevoljno snositi ekonomske posljedice zbog smanjene trgovine, rutinski kršila Kontinentalnu blokadu, što je navelo Napoleona da pokrene masivnu invaziju (1812.). Posljedična kampanja završila je katastrofom za Francusko Carstvo i gotovo potpunim uništenjem Napoleonove Grande Armée.^[62][63]

Ohrabrene njegovim porazom, Austrijsko Carstvo, Kraljevina Pruska, Švedsko Carstvo i Rusko Carstvo formirale su Šestu koaliciju te započeli novu kampanju protiv Francuskog Carstva, odlučno porazivši Napoleona u Bitki kod Leipziga u listopadu 1813. godine nakon nekoliko borbi. Koalicija je tada napala Francusku s istoka, dok se Poluotočni rat prelio na jugozapadnu Francusku. Koalicijske sile zauzele su Pariz krajem ožujka 1814. godine i prisilile Napoleona na abdikaciju u travnju iste godine; prognan je na otok Elbu, a dinastija Burbon vraćeni je na vlast. Međutim, Napoleon je pobjegao s otoka u veljači 1815. godine i ponovno preuzeo vlast nad Francuskom u razdoblju prozvanom Sto dana. Saveznici su formirali Sedmu koaliciju, porazili Napoleona u Bitki kod Waterlooa u lipnju 1815. i protjerali ga na Svetu Helenu, gdje je umro šest godina kasnije.^[62][64][63]

Bečki kongres prekrojio je granice Europe i donio razdoblje relativnog mira. Napoleonski ratovi imali su duboke posljedice na globalnu povijest, uključujući širenje nacionalizma i liberalizma, uspon Britanskog Carstva kao vodeće svjetske pomorske i gospodarske sile, začetaka Dekolonizacije Amerika te kasniji pad Španjolskog i Portugalskog Carstva, začetaka njemačkog i talijanskog ujedinjenja te uvođenje radikalno novih metoda ratovanja i građanskog prava. Nakon završetka Napoleonskih ratova, nastupilo je razdoblje mira u Europi, koje je trajalo do početka Krimskog rata (1853.).^[62][63]

1. ↑ Sainsbury, John. 1842. Sketch of the Napoleon Museum, etc [Skica Napoleonovog muzeja, itd.] (engleski). London, Engleska, Ujedinjeno Kraljevstvo
2. ↑ Royal Navy | History, Ships, & Battles Britannica.com [Kraljevska mornarica | Povijest, brodovi i bitke]. web.archive.org (engleski). 26. prosinca 2018. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. prosinca 2018. Pristupljeno 28. kolovoza 2023.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
3. ↑ Schäfer, Anton. 2002. Zeittafel der Rechtsgeschichte: Von den Anfängen über Rom bis 1919, Mit Schwerpunkt Österreich und zeitgenössischen Bezügen [Vremenska crta pravne povijesti: Od početaka preko Rima do 1919. – S fokusom na Austriju i suvremene reference] (njemački) 3. izdanje. Edition Europa Verlag. Zürich, Švicarska. ISBN 3-950-06168-1
4. ↑ De Grondwet van 1815 [Ustav iz 1815.]. www.parlement.com (nizozemski). Pristupljeno 28. kolovoza 2023.
5. ↑ Dwyer, Philip G. 4. veljače 2014. The Rise of Prussia 1700–1830 [Uspon Pruske 1700. – 1830.] (engleski). ISBN 978-1-317-88703-4. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. svibnja 2020.
6. ↑ Collier, Martin. 2003. Italian unification, 1820–71 [Talijansko ujedinjenje, 1820. – '71.] (engleski) 1. izdanje. Heinemann Advanced History. Oxford, Engleska, Ujedinjeno Kraljevstvo. ISBN 0-435-32754-2
7. ↑ Riall, Lucy. 1994. The Italian Risorgimento: State, Society, and National Unification [Talijanski Risorgimento: Država, društvo i nacionalno ujedinjenje] (engleski) 1. izdanje. Routledge. London, Engleska, Ujedinjeno Kraljevstvo. ISBN 978-020-341234-3
8. ↑ Walter, Jakob; Raeff, Marc. 1996. The Diary of a Napoleonic Foot Soldier [Dnevnik napoleonskog pješaka] (engleski). Windrush Press. Engleska, Ujedinjeno Kraljevstvo. ISBN 978-1-900-62405-3
9. ↑ Esdaile, Charles. 2009. Napoleon's Wars: An International History, 1803–1815 [Napoleonovi ratovi: Međunarodna povijest, 1813. – 1815.] (engleski). Penguin Books. London, Engleska, Ujedinjeno Kraljevstvo. ISBN 978-0-14-311628-8
10. ↑ Arnold, James R. 24. srpnja 1995. Napoleon Conquers Austria: The 1809 Campaign for Vienna [Napoleon osvaja Austriju: Pohod na Beč 1809.]. Historical Guides to the World's [Povijesni vodiči kroz svijet] (engleski). Bloomsbury Academic (Bloomsbury Publishing). str. 36. ISBN 978-0-275-94694-4
11. ↑ The Austrian Imperial-Royal Army (Kaiserliche-Königliche Heer): 1805 – 1809 [Austrijska carska i kraljevska vojska (Kaiserliche-Königliche Heer): 1805. – 1809.]. www.napoleon-series.org (engleski). Pristupljeno 27. listopada 2023.
12. ↑ Fisher, Todd. 25. rujna 2001. The Napoleonic Wars (2): The empires fight back 1808-1812 [Napoleonski ratovi (2): Carstva uzvraćaju udarac, 1808. – 1812.]. Essential Histories [Bitne povijesti] (engleski). 2. Osprey Publishing; Bloomsbury Publishing. ISBN 978-1-84176-298-2. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. rujna 2015.
13. ↑ ^{a b} The siege and the taking of Malta [Opsada i zauzimanje Malte]. napoleon.org – The history website of the Fondation Napoléon (engleski). Fondation Napoléon. Pristupljeno 7. srpnja 2024.
14. ↑ ^{a b c} Leggiere, Michael V. 2014. Blücher: Scourge of Napoleon [Blücher: Bič Napoleona] (engleski). University of Oklahoma Press. Norman, Oklahoma, SAD.
15. ↑ Napoleonic Wars and the United States, 1803–1815 [Napoleonski ratovi i Sjedinjene Američke Države, 1803. – 1815.]. Office of the Historian (history.state.gov) (engleski). Pristupljeno 19. siječnja 2024.. The United States attempted to remain neutral during the Napoleonic period, but eventually became embroiled in the European conflicts, leading to the War of 1812 against Great Britain. [Sjedinjene Američke Države pokušale su ostati neutralne tijekom Napoleonovog razdoblja, ali su se na kraju uplele u europske sukobe, što je dovelo do Rata iz 1812. protiv Velike Britanije.]
16. ↑ Chandler, David G.; Beckett, Ian Frederick William. 1996. The Oxford History of the British Army [Oxfordska povijest britanske vojske] (engleski). Oxford Paperbacks. Oxford, Engleska, Ujedinjeno Kraljevstvo. ISBN 978-019-285333-2
17. ↑ Riehn, Richard K. 1991. 1812: Napoleon's Russian Campaign [1812.: Napoleonova ruska kampanja] (engleski). John Wiley & Sons; McGraw-Hill Education. New York, SAD. str. 50. ISBN 978-047-154302-2
18. ↑ Leggiere, Michael V. 2014. Blücher: Scourge of Napoleon [Blücher: Bič Napoleona] (engleski). University of Oklahoma Press. Norman, Oklahoma, SAD.
19. ↑ Ilari, Virgilio. 2008. Le Due Sicilie nelle guerre napoleoniche: 1800-1815 [Dvije Sicilije u Napoleonskim ratovima: 1800. – 1815.] (talijanski). Ufficio Storico dello Stato Maggiore dell'Esercito. Rim, Italija. ISBN 8-887-94093-2
20. ↑ Liechtenstein troops in the Napoleonic wars [Lithenštajnske trupe u Napoleonskim ratovima]. theminiaturespage.com (engleski). Pristupljeno 2. rujna 2023.
21. ↑ France, John. 2011. Perilous Glory: The Rise of Western Military Power [Opasna slava: Uspon zapadne vojne moći] (engleski). Yale University Press. New Haven, Connecticut, SAD. ISBN 978-0-300-17744-2
22. ↑ Pirro, Deirdre. 19. srpnja 2019. The short-lived Kingdom of Etruria [Kratkotrajna Kraljevina Etrurija]. theflorentine.net (engleski)
23. ↑ Desmond, Gregory. 2001. Napoleon's Italy [Napoleonova Italija] (engleski). Fairleigh Dickinson University Press. Vancouver, Britanska Kolumbija, Kanada. ISBN 978-083-863884-2
24. ↑ swissinfo.ch, Julia Slater. 26. studenoga 2012. A 200-year old battle unites and divides the Swiss [Bitka stara 200 godina ujedinjuje i razdvaja Švicarce]. SWI swissinfo.ch (engleski). Pristupljeno 2. rujna 2023.
25. ↑ Dumas, Samuel; Vedel-Petersen, Knud Otto. 1923. Westergaard, Harald (ur.). Losses of Life Caused By War [Gubici života uzrokovani ratom] (engleski). The Clarendon Press; Indiana University Press (original). Oxford, Engleska, Ujedinjeno Kraljevstvo; Bloomington, Monroe County, Indiana, SAD (original).
26. ↑ Dumas, Samuel; Vedel-Petersen, Knud Otto. 1923. Westergaard, Harald (ur.). Losses of Life Caused By War [Gubici života uzrokovani ratom] (engleski). The Clarendon Press; Indiana University Press (original). Oxford, Engleska, Ujedinjeno Kraljevstvo; Bloomington, Monroe County, Indiana, SAD (original).
27. ↑ Haegele, Vincent; Bey, Frédéric; Guillerat, Nicollas. 4. listopada 2023. Infographie de l'Empire napoléonien [Infografika Napoleonskog Carstva] (francuski). Passés Composés. str. 144–145. ISBN 978-2-379-3308-65
28. ↑ Dumas, Samuel; Vedel-Petersen, Knud Otto. 1923. Westergaard, Harald (ur.). Losses of Life Caused By War [Gubici života uzrokovani ratom] (engleski). The Clarendon Press; Indiana University Press (original). Oxford, Engleska, Ujedinjeno Kraljevstvo; Bloomington, Monroe County, Indiana, SAD (original).
29. ↑ Haegele, Vincent; Bey, Frédéric; Guillerat, Nicollas. 4. listopada 2023. Infographie de l'Empire napoléonien [Infografika Napoleonskog Carstva] (francuski). Passés Composés. str. 144–145. ISBN 978-2-379-3308-65
30. ↑ Dumas, Samuel; Vedel-Petersen, Knud Otto. 1923. Westergaard, Harald (ur.). Losses of Life Caused By War [Gubici života uzrokovani ratom] (engleski). The Clarendon Press; Indiana University Press (original). Oxford, Engleska, Ujedinjeno Kraljevstvo; Bloomington, Monroe County, Indiana, SAD (original).
31. ↑ Haegele, Vincent; Bey, Frédéric; Guillerat, Nicollas. 4. listopada 2023. Infographie de l'Empire napoléonien [Infografika Napoleonskog Carstva] (francuski). Passés Composés. str. 144–145. ISBN 978-2-379-3308-65
32. ↑ Payne, Stanley G. 1973. A History of Spain and Portugal [Povijest Španjolske i Portugala]. Wisconsin paperbacks on Spain and Portugal [Wisconsinovi meki uvezi o Španjolskoj i Portugalu] (engleski). 2. University of Minnesota Press (izvornik); University of Wisconsin Press. 111 3rd Ave S #290, Minneapolis, MN 55401, Minnesota, SAD (izvornik); 728 State St, Madison, WI 53706, Wisconsin, SAD. ISBN 978-0-29-9062-705CS1 održavanje: lokacija (link)
33. ↑ Haegele, Vincent; Bey, Frédéric; Guillerat, Nicollas. 4. listopada 2023. Infographie de l'Empire napoléonien [Infografika Napoleonskog Carstva] (francuski). Passés Composés. str. 144–145. ISBN 978-2-379-3308-65
34. ↑ T︠S︡ezarevich Urlanis, Boris. 1971. Wars and Population [Ratovi i populacija] (engleski). Progress Publishers; University of Michigan Press (original). Moskva, Sovjetski Savez (danas Rusija); Ann Arbor, Michigan, Washtenaw, SAD.
35. ↑ Haegele, Vincent; Bey, Frédéric; Guillerat, Nicollas. 4. listopada 2023. Infographie de l'Empire napoléonien [Infografika Napoleonskog Carstva] (francuski). Passés Composés. str. 144–145. ISBN 978-2-379-3308-65
36. ↑ Haegele, Vincent; Bey, Frédéric; Guillerat, Nicollas. 4. listopada 2023. Infographie de l'Empire napoléonien [Infografika Napoleonskog Carstva] (francuski). Passés Composés. str. 144–145. ISBN 978-2-379-3308-65
37. ↑ Clodfelter, Micheal. 1992. Warfare and Armed Conflicts: A Statistical Reference to Casualty and Other Figures, 1618-1991 [Ratovanje i oružani sukobi: Statistička referencija žrtava i drugih brojki, 1618. – 1991.] (engleski). 1. McFarland & Company. Jefferson, Sjeverna Karolina, SAD. ISBN 978-0-899-5054-42
38. ↑ Dumas, Samuel; Vedel-Petersen, Knud Otto. 1923. Westergaard, Harald (ur.). Losses of Life Caused By War [Gubici života uzrokovani ratom] (engleski). The Clarendon Press; Indiana University Press (original). Oxford, Engleska, Ujedinjeno Kraljevstvo; Bloomington, Monroe County, Indiana, SAD (original).
39. ↑ Haegele, Vincent; Bey, Frédéric; Guillerat, Nicollas. 4. listopada 2023. Infographie de l'Empire napoléonien [Infografika Napoleonskog Carstva] (francuski). Passés Composés. str. 144–145. ISBN 978-2-379-3308-65
40. ↑ Haegele, Vincent; Bey, Frédéric; Guillerat, Nicollas. 4. listopada 2023. Infographie de l'Empire napoléonien [Infografika Napoleonskog Carstva] (francuski). Passés Composés. str. 144–145. ISBN 978-2-379-3308-65
41. ↑ Haegele, Vincent; Bey, Frédéric; Guillerat, Nicollas. 4. listopada 2023. Infographie de l'Empire napoléonien [Infografika Napoleonskog Carstva] (francuski). Passés Composés. str. 144–145. ISBN 978-2-379-3308-65
42. ↑ Haegele, Vincent; Bey, Frédéric; Guillerat, Nicollas. 4. listopada 2023. Infographie de l'Empire napoléonien [Infografika Napoleonskog Carstva] (francuski). Passés Composés. str. 144–145. ISBN 978-2-379-3308-65
43. ↑ T︠S︡ezarevich Urlanis, Boris. 1971. Wars and Population [Ratovi i populacija] (engleski). Progress Publishers; University of Michigan Press (original). Moskva, Sovjetski Savez (danas Rusija); Ann Arbor, Michigan, Washtenaw, SAD.
44. ↑ Haegele, Vincent; Bey, Frédéric; Guillerat, Nicollas. 4. listopada 2023. Infographie de l'Empire napoléonien [Infografika Napoleonskog Carstva] (francuski). Passés Composés. str. 144–145. ISBN 978-2-379-3308-65
45. ↑ Haegele, Vincent; Bey, Frédéric; Guillerat, Nicollas. 4. listopada 2023. Infographie de l'Empire napoléonien [Infografika Napoleonskog Carstva] (francuski). Passés Composés. str. 144–145. ISBN 978-2-379-3308-65
46. ↑ Premerl, Nada. 23. rujna 2023. Od Napoleonskih ratova do prve gospodarske izložbe. Zagreb moj grad. Pristupljeno 7. studenoga 2023.
47. ↑ Oznaka: Napoleonski ratovi. povijest.hr. Pristupljeno 7. studenoga 2023.
48. ↑ Pederin, Ivan. Napoleonski ratovi donijeli su u habsburšku Carevinu velike promjene kao i inače posvuda u Europi (PDF). hrcak.srce.hr. Pristupljeno 7. studenoga 2023. Prenosi Hrčak – Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske.
49. ↑ Bertoša, Slaven. 7. veljače 2009. Napoleonski ratovi. Istrapedia. Pristupljeno 7. studenoga 2023.
50. ↑ Napoleonski ratovi – Nordic Point. nordicpoint.net. Pristupljeno 7. studenoga 2023.
51. ↑ Les guerres napoléoniennes [Napoleonski ratovi]. www.cap-concours.fr (francuski). Pristupljeno 7. studenoga 2023.
52. ↑ Pinnon, Victor. Les guerres napoléoniennes du Consulat et de l'Empire : la France face aux coalitions européennes [Napoleonski ratovi konzulata i Carstva: Francuska suočena s europskim koalicijama]. napoleon.org (francuski). Pristupljeno 7. studenoga 2023.
53. ↑ Turner, Wes. 13. prosinca 2010. Guerres napoléoniennes | l'Encyclopédie Canadienne [Napoleonski ratovi | Kanadska enciklopedija]. www.thecanadianencyclopedia.ca (francuski). Pristupljeno 7. studenoga 2023.
54. ↑ Ogorec, Marinko. 5. veljače 2009. Geneza suvremenog pješaštva – renesansa u doba Napoleonovih ratova. Hrvatski vojnik. Ministarstvo obrane Republike Hrvatske. Zagreb, Hrvatska. (227). ISSN 1333-9036. OCLC 939115061. Pristupljeno 7. studenoga 2023.
55. ↑ Bitke kroz povijest – Napoleonovi ratovi. blog.dnevnik.hr. Dnevnik Nove TV. 13. siječnja 2006. Pristupljeno 7. studenoga 2023.
56. ↑ Vrankić, Petar. 1. listopada 2022. The Political, Ecclesiastical and National Unrest in Herzegovina and Neighbouring Bosnia during the French Revolution and Napoleonic Wars (1789-1814) [Političko, crkveno i narodnosno previranje u Hercegovini i susjednoj Bosni u doba Francuske revolucije i Napoleonovih ratova (1789. – 1814.)]. Herzegovina: Journal of cultural and historical heritage [Hercegovina: Časopis kulturnog i povijesnog nasljeđa] (engleski). Augsburg, Njemačka (8): 107–178. doi:10.47960/2712-1844.2022.8.107. ISSN 2566-3429. Pristupljeno 7. studenoga 2023. Prenosi Hrčak – Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske.
57. ↑ Birin, Ante; Šarlija, Tomislav; Samarin, Mario; i dr. (Ferenčina, Kristina; Ćurković, Marina). 2023. V. – Moderno doba | Hrvatska u osvit modernog doba: Hrvatske zemlje tijekom Napoleonovih ratova (1805. – 1809.). Sliško, Božana; Lenard, Irena (ur.). Školski povijesni atlas 6. izdanje. Alfa. Nova Ves 23a, Zagreb, Hrvatska. str. 158. ISBN 978-953-297-879-7.CS1 održavanje: lokacija (link)
58. ↑ Les guerres de Napoléon : une empreinte durable [Napoleonovi ratovi: Trajni trag]. France Culture (francuski). 12. lipnja 2021. Pristupljeno 7. studenoga 2023.
59. ↑ Les Guerres de Napoléon [Napoleonovi ratovi]. Château de Versailles (francuski). 2. listopada 2019. Pristupljeno 7. studenoga 2023.
60. ↑ Goldstein, Ivo; Budak, Neven; Agičić, Damir; Bagić, Krešimir; Cvetnić, Ratko; Grgin, Borislav; Majnarić-Pandžić, Nives; Maticka, Marijan; Škrabalo, Ivo; i dr. (Bekavac-Basić, Ivan; Janeković-Römer, Zdenka; Kamenov, Krunoslav; Leček, Suzana; Marotti, Bojan; Moačanin, Nenad; Muljević, Vladimir; Olujić, Boris; Petrušić-Goldstein, Sanja; Petrušić, Zoran; Prlender, Ivica; Strecha, Mario; Težak-Gregl, Tihomila; Tuksar, Stanislav; Vončina, Nikola; Zlatar-Violić, Andrea; Zlatar, Jakša; Belica, Biserka; Brešić, Vinko; Durman, Aleksandar; Goldstein, Slavko; Gross, Mirjana; Ivančević, Radovan; Jojić, Ljiljana; Kolar-Dimitrijević, Mira; Knežević, Snješka; Kuntić-Makvić, Bruna; Kutleša, Stipe; Lipovšćak, Željko; Luncer, Vilko; Pusić, Vesna; Tripković, Branko; Žanić, Ivo). 2002. [1996] Protufrancuski ratovi • Pad Venecije • Goya. Hrvatska, Europa, svijet: Kronologija – politička i vojna povijest, religija, književnost, likovne umjetnosti, znanost i tehnički razvoj, glazba, film, sport 2., dopunjeno i prošireno izdanje. Novi Liber. Zagreb, Hrvatska. ISBN 953-6045-21-4. Pristupljeno 29. prosinca 2023.
61. ↑ Colson, Bruno; Mikaberidze, Alexander, ur. 2023. The Cambridge History of the Napoleonic Wars: Volume 2: Fighting the Napoleonic Wars [Cambridgeova povijest Napoleonskih ratova – Opseg 2: Borba u Napoleonskim ratovima]. The Cambridge History of the Napoleonic Wars [Cambridgeova povijest Napoleonskih ratova]. 2. Cambridge University Press. Cambridge, Engleska, Ujedinjeno Kraljevstvo. doi:10.1017/9781108278096. ISBN 978-1-108-41766-2. Pristupljeno 30. prosinca 2023.
62. ↑ ^{a b c d e} Napoleonic Wars | Map and Timeline [Napoleonski ratovi | Karta i vremenska crta]. history-maps.com (engleski). Pristupljeno 4. studenoga 2023.
63. ↑ ^{a b c d e} History of France | Map and Timeline [Povijest Francuske | Karta i vremenska crta]. history-maps.com (engleski). Pristupljeno 5. studenoga 2023.
64. ↑ Zamoyski, Adam. 2018. Napoleon: A Life [Napoleon: Život] (engleski). Basic Books. London, Engleska, Ujedinjeno Kraljevstvo. str. 480. ISBN 978-1-541-64455-7. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. kolovoza 2020.

Pogreška u citiranju: oznake <ref> postoje za skupinu "lower-alpha", ali nema pripadajuće oznake <references group="lower-alpha"/>