Back زيارة ريتشارد نيكسون إلى الصين Arabic Taith Nixon i Tsieina Welsh Nixons besøg i Kina i 1972 Danish Richard Nixons Besuch in China 1972 German 1972 visit by Richard Nixon to China English Visita de Richard Nixon a la República Popular China en 1972 Spanish 1972ko Richard Nixonen Txinarako bisita Basque سفر ۱۹۷۲ نیکسون به چین Persian Nixonin vierailu Kiinaan 1972 Finnish Visite de Richard Nixon en Chine en 1972 French
Nixonov posjet Kini 1972. je prvi potez u formalnoj normalizaciji odnosa između SAD-a i Narodne Republike Kine. Ovo je ujedno i prvi put da je jedan predsjednik SAD-a posjetio NR Kinu, koju je SAD smatrao jednim od najvećih neprijatelja. Od 21. do 28. veljače američki predsjednik Richard Nixon, posjetio je kineske gradove Peking, Hangzhou i Shanghai.
U srpnju 1971., Nixonov Savjetnik za državnu sigurnost Henry Kissinger tajno je posjetio Peking, na putu za Pakistan, te dogovorio sve za posjet predsjednika Nixona. Skoro odmah nakon dolaska u Peking, Nixon je pozvan na sastanak s Mao Zedongom koji je gotovo umro 9 dana prije dolaska predsjednika Nixona (to Amerikanci tada nisu znali), no osjećao se dovoljno zdrav da se sastane s Nixonom. Državni tajnik William P. Rogers nije bio na sastanku, a jedini Amerikanac koji je prisustvovao susretu dvaju vođa bio je član Vijeća državne sigurnosti (kasnije američki veleposlanik u Kini) Winston Lord. Kako ne bi osramotio Rogersa, Lord je izbačen sa svih službenih fotografija sastanka.[1]
Nixon je tijekom posjeta imao puno sastanaka s kineskim premijerom Zhou Enlaiem, a ti sastanci su uključivali i posjete Kineskom zidu, te gradovima Hangzhouu i Shangaiu. Po završetku posjeta, SAD i NR Kina su izdali Šanghajski Communiqué, dokument koji je iznio poglede dvaju zemalja o vanjskoj politici i postao baza za kinesko-američke odnose. U priopćenju obje nacije su obećale da će težiti ka potpunoj normalizaciji odnosa dvaju zemalja. SAD je također priznao da Kinezi s obje strane Tajvanskog prolaza podupiru ideju da postoji samo jedna Kina, te da je Tajvan dio Kine. Nixon i američka vlada potvrdili su želju da se tajvansko pitanje riješi na miran način, što je podržala i sama Kina. Ta izjava je SAD-u i Kini omogućila da privremeno stave sa strane "ključno pitanje koje ometa normalizaciju odnosa"[2] oko političkog statusa Tajvana te da otvore trgovinu i ostale konakte. No, SAD je nastavio diplomatske odnose s Tajvanom sve do 1979. kada je raskinuo te odnose i uspostavio potpune diplomatske odnose s NR Kinom.
- ↑ Kissinger Years of Upheaval str. 65
- ↑ http://www.fmprc.gov.cn/eng/ziliao/3602/3604/t18006.htm