Opsada Sigeta

Opsada Sigeta
sukob: Stogodišnji hrvatsko-turski rat
Vrijeme 5. kolovoza – 7. rujna 1566.[1] Mjesto Siget, Mađarska Ishod Pirova pobjeda Osmanskoga Carstva
Sukobljene strane
Osmansko Carstvo Krimski Kanat Kneževina Moldavija	Habsburška Monarhija Kraljevina Hrvatska Kraljevina Ugarska
Zapovjednici
Sulejman I. Mehmed-paša Sokolović	Nikola IV. Zrinski †
Postrojbe
90.000[2]:163 – 100.000[3]:156 vojnika: 80.000 osmanskih vojnika 12.000 – 15.000 tatarskih vojnika 700 moldavskih vojnika 300 topova	2300 – 2600 vojnika, većinom Hrvata[4]
Gubitci
Sulejman I. umire prirodnom smrću pretkraj bitke. 20.000[5] – 30.000[6][7] poginulih u bitci ili umrlih od bolesti	Nikola Šubić Zrinski poginuo je u bitki. Poginula je skoro cijela obrambena posada

Opsada Sigeta trajala je od 5. kolovoza do 7. rujna 1566. godine.^[1] Zapamćena je po hrabroj pogibiji zapovjednika Nikole Šubića Zrinskog i čitave posade, koja se nije htjela predati Osmanlijama – i svojom žilavom obranom spasila Mađarsku, Hrvatsku i Austriju od pada u turske ruke.

Utvrda Siget imala je u drugoj polovici 16. stoljeća izuzetni geostrateški značaj za obranu Kraljevstva krune sv. Stjepana, a sprječavala je prodor Turaka prema Budimu i Beču.^[8]

Nakon mjesec dana opsade Nikola Zrinski s manjim brojem preživjelih vojnika provalio je iz utvrde, te zajedno s braniteljima poginuo u boju. Tijekom opsade umro je i sultan Sulejman I. zvani Veličanstveni.

Sigetska bitka poznata je i kao "Bitka koja je spasila (Zapadnu) civilizaciju".^[9]

1. ↑ ^{a b} www.enciklopedija.hr, natuknica Siget, pristupljeno 21. listopada 2016.
2. ↑ Dragutin Pavličević, Povijest Hrvatske, Naklada Pavičić, Zagreb, 2007.
3. ↑ Joanna Rapacka, Leksikon hrvatskih tradicija, Matica hrvatska, Zagreb, 2002.
4. ↑ Većina branitelja bili su Hrvati. To se izričito spominje u izvješćima o bitci koji dolaze iz prve ruke. Zapisano u Podsjedanje i osvojenje Sigeta Franje Črnka, komornika Zrinskog, te jednoga od preživjelih vojnika ove bitke. Kasnija djela također potvrđuju da su Hrvati bili većina među braniteljima: Vazetje Sigeta grada (1573.) Brne Karnarutića, Szigeti veszedelem (1647.) Nikole VII. Zrinskog te Opsida Sigecka (1647.) Petra Zrinskog
5. ↑ Lieber, Francis : Encyclopædia Americana: A popular dictionary of arts, sciences, literature, history, politics, and biography Philadelphia: Columbia University Library, 1845., sv. 13., str. 345.
6. ↑ Tait, William. Tait's Edinburgh magazine 20. Edinburgh: Sutherland and Knox., 1853., str. 679.
7. ↑ Coppée, Henry: The United States service magazine 2. New York: C. B. Richardson., 1864., str. 562.-565.
8. ↑ 7. rujna 1566. – 445 godina od sigetske bitke. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 7. rujna 2011. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. listopada 2016. Pristupljeno 31. kolovoza 2019.
9. ↑ Dzhak, Yulia: “The Battle That Saved The Civilization” – Szigetvár, 1566 (engl.) warhistoryonline.com. Objavljeno 30. lipnja 2016.