Back جائحة فيروس كورونا في كرواتيا Arabic Распаўсюджванне COVID-19 у Харватыі Byelorussian Pandemija COVID-a 19 u Hrvatskoj BS Pandemie covidu-19 v Chorvatsku Czech COVID-19-Pandemie in Kroatien German Πανδημία COVID-19 στην Κροατία Greek COVID-19 pandemic in Croatia English Pandemia de COVID-19 en Croacia Spanish Koroonapandeemia Horvaatias Estonian دنیاگیری کووید-۱۹ در کرواسی Persian

Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj

Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj
Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj
 Ovaj članak ili dio članka sadrži zastarjele podatke. (Rasprava)Nadopunite članak novijim podacima i uklonite ovaj predložak.
Pandemija koronavirusa u Hrvatskoj 2020./21.

  0   > 0   50   100   250   500   1000   ≥ 2000

  >0   10 000   14 000   18 000   22 000   26 000   ≥ 30 000

Službena stranica Vlade RH za pravodobne i točne informacije o koronavirusu:
www.koronavirus.hr  Arhivirana inačica izvorne stranice od 25. ožujka 2020. (Wayback Machine)
Bolest COVID-19
Virus SARS-CoV-2
Prvi slučaj Zagreb, 25. veljače 2020.
Ukupan broj slučajeva 1 273 256
Broj preminulih 18 213
Zadnji put ažurirano: 11. svibnja 2023.

Pandemija koronavirusa proširila se na Hrvatsku 25. veljače 2020. godine. Prvi slučaj potvrđen je u Zagrebu. Obolio je 26-godišnjak koji je od 19. do 21. veljače boravio u talijanskom gradu Milanu. Nakon što je pozitivno testiran, hospitaliziran je u Sveučilišnoj bolnici za zarazne bolesti dr. Frana Mihaljevića u Zagrebu.

Dana 19. ožujka 2020. zabilježeno je više od 100 slučajeva. Broj oboljelih samo za 2 dana duplicirao se na 200, a zaključno s 27. ožujka potvrđeno je više od 500 slučajeva. Dne 2. travnja zabilježeno je više od 1.000 slučajeva.[1] Prema Sveučilištu u Oxfordu, Hrvatska je krajem ožujka 2020. godine bila među državama s najstrožim restrikcijama i mjerama za smanjenje zaraze novim koronavirusom.[2][3] U ljeto ulazi s vrlo malim brojem novozaraženih, a onda popuštaju mjere i s krajem ljeta kreće novi val epidemije te Hrvatska u siječnju 2021. godine ima nešto više od 1 000 registriranih smrti na milijun stanovnika vezanih uz pandemiju koronavirusa, slično većini drugih zemalja EU.[4] U to vrijeme počinje i besplatno cijepljenje za sve koji borave u Hrvatskoj, ali mu se odaziva znatno manji broj stanovnika nego u zemljama zapadne Europe: do travnja 2022. barem jednu dozu cjepiva primilo je 56 % stanovništva, dok je prosjek cijele EU oko 75 %.[5]

Do 11. svibnja 2023. u Hrvatskoj je potvrđeno 1 273 256 slučajeva zaraze virusom, a smrću je bolest završila za 18 213 osoba.[6] Od početka pandemije do ožujka 2022. bilježi se porast smrtnosti od 19 000 u odnosu na višegodišnji prosjek.[7] U Hrvatskoj je od kraja 2021. većina mjera sprječavanja širenja virusa ukinuta, a broj umrlih od početka posljednjeg vala premašuje sve prethodne valove epidemije zajedno. Po smrtnosti prema broju stanovnika, više od 4500 na milijun, Hrvatska je sedma na svijetu.[8] Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje na naknade za bolovanje i troškove testiranja, liječenja i cijepljenje potrošio je do travnja 2022. više od pet milijarda kuna, a ukupni troškovi koje je pokrivala država premašili su dvadeset i tri milijarde kuna.[9]

Vlada Republike Hrvatske za građane je otvorila web stranicu www.koronavirus.hr i poseban broj telefona 113 za informacije o koronavirusu.[10] Također, predstavljena je mobilna aplikacija Stop COVID-19.[11]

U svibnju 2023. proglašen je kraj epidemije jer broj zaraženih, oko 400 tjedno uz tridesetak umrlih,[6] više ne predstavlja preveliko opterećenje za zdravstveni sustav.[12]

  1. ↑ Pogreška u citiranju: Nevažeća <ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor koronavirus.hr
  2. ↑ Oxford: Hrvatska ima najstrože mjere u Europi. Beroš: Pažljivo balansiramo, vecernji.hr, pristupljeno 27. ožujka 2020.
  3. ↑ ISTRAŽIVANJE SVEUČILIŠTA OXFORD Proučili mjere koje su zemlje donijele i usporedili ih s brojem zaraženih. Najstriktnije mjere provodi – Hrvatska!, jutarnji.hr, pristupljeno 27. ožujka 2020.
  4. ↑ COVID-19 situation update for the EU/EEA, as of week 1 2021 (engleski). European Centre for Disease Prevention and Control. 14. siječnja 2021. Pristupljeno 18. siječnja 2021.
  5. ↑ Ritchie, Hannah; Mathieu, Edouard; Rodés-Guirao, Lucas; Appel, Cameron; Giattino, Charlie; Ortiz-Ospina, Esteban; Hasell, Joe; Macdonald, Bobbie; Beltekian, Diana; Roser, Max. 5. ožujka 2020. Coronavirus Pandemic (COVID-19). Our World in Data
  6. ↑ a b Službena stranica Vlade za pravodobne i točne informacije o koronavirusu. koronavirus.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. prosinca 2020. Pristupljeno 11. svibnja 2023.
  7. ↑ Učinci pandemije bolesti COVID-19 na društveno-ekonomske pokazatelje. Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 28. srpnja 2022.
  8. ↑ Ritchie, Hannah; Mathieu, Edouard; Rodés-Guirao, Lucas; Appel, Cameron; Giattino, Charlie; Ortiz-Ospina, Esteban; Hasell, Joe; Macdonald, Bobbie; Beltekian, Diana; Roser, Max. 11. svibnja 2023. Coronavirus Pandemic (COVID-19). Our World in Data
  9. ↑ Koliko nas je ukupno koštala pandemija? Samo HZZO je potrošio pet milijardi, a to nije ni izbliza sve. Novi list. 13. travnja 2022. Pristupljeno 27. travnja 2022.
  10. ↑ Važni brojevi  Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. ožujka 2020. (Wayback Machine), koronavirus.hr, pristupljeno 19. ožujka 2020.
  11. ↑ Predstavljena mobilna aplikacija "Stop COVID-19", zdravlje.gov.hr, pristupljeno 31. srpnja 2020.
  12. ↑ Krnić, Ivana. 11. svibnja 2023. Proglašen kraj epidemije u Hrvatskoj. Jutarnji list. Pristupljeno 11. svibnja 2023.
From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by Tubidy