Papir

List papira.
Papir je dobio ime prema tropskoj biljci papirus (lat. Cyperus papyrus).
Mikroskopski izgled papira: pojedina vlakna imaju promjer oko 10 µm.
Proizvodnja papira u drevnoj Kini.
Raspored celuloze i drugih polisaharida u staničnoj stijenki biljaka.
Tiskarski stroj iz 1811.
Visoka ili obična smreka (lat. Picea abies).
Bukova šuma.
Raspored celuloze i drugih polisaharida u staničnoj stijenki biljaka.
Vlakna drvenjače.
Udio je celuloze u pamuku do 98%. Pamučna vlakna predstavljaju najčišći oblik celuloze u prirodi.
Lan (lat. Linum usitatissimum).
Juta.
Konoplja.
Na svakih 10 tona stabljika šećerne trske dobiva se otprilike 3 tone mokre bagase.
Snop staklenih vlakana.
Papirna suspenzija koja je upravo sakupljena s ravnog dugog sita. Sljedeći korak je pritiskanje i sušenje.
Dobivanje vlaknaste mase za proizvodnju papira (1947.).
Dio papirnog stroja sa sušnim valjcima iz 1950.
Završni dio papirnog stroja gdje se suši cigaretni papir.
Izgled vlakana vlaknaste mase za proizvodnju papira.
Različite vrste kartona.
Tisak novina.
Razni proizvodi od papira: knjiga, sanitarni papir, papirni ručnici, karton, kutija za jaja.

Papir (njem. Papier od lat. papyrum, papyrus od grč. πάπυρος: papirus; srednjovj. lat. charta papyri, charta damascena, charta bombycina i drugo) je plošni proizvod dobiven iz vodene suspenzije biljnih vlakana na stroju s finim sitom, koje omogućuje njihovo prepletanje i oblikovanje u vrlo tanak list. Kao vrlo pogodna podloga za pisanje, zauzima važno mjesto u povijesti pismenosti čovječanstva.[1] Papir je materijal koji se osim za pisanje upotrebljava i za crtanje, tisak, pakiranje, i tako dalje. Proizvodi se uglavnom od drveta ili celuloze.

Papir je dobio ime prema tropskoj trajnici, biljci papirus (lat. Cyperus papyrus), od koje se u davnini, prvobitno u drevnom Egiptu, izrađivao materijal za pisanje. Pronalazak papira jedan je od glavnih i prijelomnih trenutaka u razvoju i širenju ljudske misli, kulture i civilizacije. Papir se u prvo vrijeme upotrebljavao samo za pisanje. Danas je bez papira gotovo nemoguće zamisliti civilizirani svijet i život suvremenog čovjeka. Osim za pisanje, papir nalazi mnogostruku upotrebu od materijala za pakiranje (ambalažu) i za prekrivanje zidova do najvažnije upotrebe u tiskanju knjiga, časopisa i novina.[2]

  1. papir, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.
  2. "Tehnička enciklopedija" (Papir), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.

From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by Tubidy