Personalna unija

Personalna unija je zajednica dviju ili više država koje su vezane samo time što im je ista osoba državni poglavar, i to ne na osnovi ugovora nego prema ustavnim propisima svake od njih. Inače su te države potpuno odvojene, kako s obzirom na njihove unutrašnje tako i vanjske poslove. Prema tome, one su samostalne u pravom smislu riječi, a sama unija nije država.

Personalna unija se dakle sastoji od dva ili više entiteta koji se međunarodno smatraju odvojenim državama, ali dijele istog državnog poglavara te stoga također dijele samo političke djelatnosti vezane uz državnog poglavara i rijetko izvanredno malo ostalih. Personalnu uniju ne smije se poistovjetiti s federacijom (poput Sjedinjenih Država), koje se međunarodno smatraju pojedinačnom državom.

Personalne unije mogu nastati iz vrlo različitih razloga opsega od skoro slučajnosti (princeza koja je već udana za kralja postaje vladajućom kraljicom, a njihovo dijete nasljeđuje krunu obiju zemalja) do praktički aneksije (gdje se presonalna unija ponekad vidi kao način sprječavanja ustanaka). One također mogu biti zakonske (ustavi država jasno izražavaju da će se udružiti zajedno) ili nezakonske (u kojem slučaju mogu lako biti prekinute npr. različitim nasljednim pravilima).

Budući da se predsjednike republika redovno bira između građana države o kojoj se radi, personalne su unije gotovo isključivo pojava u monarhijama. S opadanjem njihova broja tijekom 20. stoljeća, personalne unije su postale prilično rijetke. Ondje gdje postoje, najznačajnije među takozvanim Kraljevstvima Commonwealtha, većinom su danas ceremonijalne, dok generalni guverner, po teoriji predstavnik državnog poglavara, ima samo marginalnu političku moć te se imenuje i mora slušati savjet mjesnog poglavara vlade.

Između personalnih unija i federacija postoji nekakvo sivo područje, jer jedno obično preraste u drugo. Ovaj članak pokušaj je popisivanja povijesnih i suvremenih personalnih unija.