Plastid

Plastidi su organele prisutne u biljnim stanicama i nekim protistima s vrlo raznovrsnim biokemijskim i fiziološkim funkcijama.^[1] Smatra se da su nastali endosimbiozom eukariotske stanice i fotosintetičkih bakterija.

Slični su mitohondrijima po tome što imaju unutarnju i vanjsku membranu, međumembranski prostor između dviju membrana, vlastite ribosome i vlastitu kružnu DNK, koja se replicira nezavisno od replikacije DNK jezgre pa novi plastidi nastaju binarnim diobama već postojećih plastida u stanici.^[1] Plastidska DNK nije povezana s histonima, zbog čega do određene mjere može sama sintetizirati svoje proteine.^[1] Unutarnji dio plastida ispunjen je stromom.^[1] Svaki plastid stvara višestruke kopije 75 - 250 kilobaza plastoma.

Svaki tip plastida u ovisnosti od potreba stanice i vanjskih faktora može prijeći (direfencirati i rediferencirati) u neki drugi tip mijenjajući svoju unutarnju membransku građu.^[1]

1. ↑ ^{a b c d e} Franjić, Jozo; Škvorc, Željko; Trinajstić, Ivo. Anatomija bilja - skripta (PDF). Šumarski fakultet u Zagrebu. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 4. ožujka 2016. Pristupljeno 23. studenoga 2014.