Pohrana energije je niz tehnika i postupaka koji omogućuju da se pohrane različiti oblici energije koji će se koristiti kasnije. Uređaj koji pohranjuje energiju ponekad naziva akumulator. Oblici energije mogu biti u obliku potencijalne energije, kinetičke energije, kemijske energije, kinetičke energije, toplinske energije ili električne energije.
Tijekom brojnih stoljeća valjalo je riješiti pitanje čuvanja i opskrbe pitkom vodom u vrijeme kada je inače nema (sušna i ljetna razdoblja), a u novije vrijeme pitanje čuvanja hrane (ledenice i hladnjače za čuvanje i zaleđivanje hrane). Suvremeni način života suočit će nas i s protrebom pohranjivanja energije u vrijeme kada je ima dovoljno za vrijeme kada je ima premalo. Dnevna potrošnja energije, na primjer, trenutno premašuje noćnu. Kako veliki proizvođači energije u pravilu iz tehničkih razloga ne mogu tijekom noći prestati proizvoditi električnu energiju, noću uvijek raspolažemo izvjesnim viškom proizvedene energije dok se danju u vrhovima potrošnje možemo suočiti i s osjetnim nedostacima energije. Porastom standarda i broja ljudi koji žive u urbanim sredinama, brzim razvojem nekih zemalja, iscrpljivanje fosilnih zaliha, porastom i potražnje i cijene energije te ujedno u težnji očuvanja okoliša, posezat ćemo sve češće za obnovljivim izvorima energije kao što su na primjer vjetar i sunce. Međutim, takvi su izvori energije nestalni jer uvijek postoje periodi kada vjetar nije dovoljno jak ili uopće ga nema, a sunce u punom intenzitetu ipak daje energiju samo tijekom određenog broja sati danju. Zbog toga se mogu javiti i potpuno suprotne prilike, gdje će, na primjer, zasnivanjem proizvodnje energije na osnovi sunčeve energije (u nekoj manjoj izoliranoj zajednici, gradu, regiji ili državi) trebati dio energije dobivenje danju sačuvati za potrošnju noću. Energiju u tom smislu općenito možemo pohranjivati na više načina, a ovisno o specifičnim prilikama i potrebama odabrat će se onaj način koji najbolje odgovara postojećim zahtjevima.