Poljsko-Litavska Unija

Poljsko-Litavska Unija Rzeczpospolita Obojga Narodów (polj.) Abiejų Tautų Respublika (lit.) Personalna unija ←   ← 1569. – 1795. →   →   →   → Zastava Grb Geslo Si Deus nobiscum quis contra nos (hrv. Ako je Bog uz nas, tko može protiv nas) Pro Fide, Lege et Rege (hrv. Za vjeru, zakon i kralja) Himna Gaude Mater Polonia (hrv. Raduj se, majko Poljsko) Bogurodzica[a] (hrv. Bogorodica) Poljsko-Litavska Unija s vazalima (1619. godine) Glavni grad Krakov (1569. – 1596.) Varšava (1596. – 1795.) Jezik/ci poljski, latinski, litavski, njemački, francuski, talijanski, aramejski, ruski, ukrajinski, bjeloruski, hebrejski, jidiš, armenski, tatarski, karaimski Religija katoličanstvo, pravoslavlje, grkokatoličanstvo, židovstvo, protestantizam, islam Vlada monarhija Kralj  - 1548. – 1572. Žigmund II. August (prvi)  - 1764. – 1795. Stanislav II. August Poniatowski (posljednji) Povijest novi vijek  - Lublinska unija 1. srpnja 1569.  - Prva podjela 5. kolovoza 1772.  - Trećesvibanjski Ustav 3. svibnja 1791.  - Druga podjela 23. siječnja 1793.  - Treća podjela 24. listopada 1795. Površina  - 1582. 815000 km2  - 1618. 1113465 km2 Stanovništvo  - 1582. 8000000       Gustoća 9,8 st/km²   - 1618. otp. 14000000       Gustoća 12,6 st/km2  Valuta zloti, groši Danas dio Bjelorusija Estonija Latvija Litva Moldavija Poljska Rumunjska Rusija Slovačka Ukrajina

Poljsko-Litavska Unija (pol. Rzeczpospolita Obojga Narodów, lit. Žečpospolita ili Abiejų tautų respublika, bje. Рэч Паспалітая ili Рэч Паспалітая Абодвух Народаў, ukr. Річ Посполита) povijesna je država nastala 1569. unijom Kraljevine Poljske i Velike Kneževine Litve (u kojoj su pretežni dio stanovništva i vladajuće elite bili Bjelorusi i Ukrajinci). Postojala je do 1795. godine, a u 16. i 17. stoljeću predstavljala je najveću i vjerojatno najmnogoljudniju državu Europe. Država je u svoje vrijeme bila vrlo napredna u kulturno-političkom smislu, a razlog tomu je izrazita multikulturalnost i prisutnost visokog broja obrazovanih ljudi.
Pogreška u citiranju: oznake <ref> postoje za skupinu "lower-alpha", ali nema pripadajuće oznake <references group="lower-alpha"/>