Prostorvrijeme

Umjetničko viđenje svemirske letjelice Gravity Probe B u orbiti oko Zemlje u toku mjerenja prostora-vremena, četverodimenzionalnog opisa svemira, uključujući visinu, širinu, dužinu i vrijeme.
Dvodimenzionalna analogija zakrivljenosti prostorvremena.
Prikaz prostora–vremena svjetlosnim čunjevima (dolje je svjetlosni čunj prošlosti ili natražnji čunj, a gore svjetlosni čunj budućnosti ili napredovanja.

Prostorvrijeme ili prostor–vrijeme, u teoriji relativnosti, je prostor koji se uz prostorne koordinate opisuje i četvrtom koordinatom razmjernom vremenu. Matematički se temelji na homogenosti i izotropnosti četverodimenzionalne prostornovremenske neprekinutosti. Dok ono što se opaža i mjeri kao prostor i kao vrijeme ovisi o gibanju promatrača i za različite je opažače različito, prostor–vrijeme svakomu je isto. U klasičnome, Newtonovu pogledu na svijet, prostor i vrijeme su apsolutni, vječni i nepromjenjivi, potpuno neovisni jedno o drugomu. U Newtonovoj teoriji nedostaju metrike (metričke forme ili funkcije udaljenosti) koje bi prostor i vrijeme povezale i učinile ih međusobno isprepletenim veličinama i najveća (gornja, granična) brzina, na primjer brzina svjetlosti u relativističkoj fizici.[1]

Prostorvrijeme se najčešće povezuje s Einsteinovom teorijom relativnosti, a važno je jer objedinjuje prostorne dimenzije i vremensku dimenziju u jednu pojavu. Einsteinovom teorijom i kasnije mjerenjima dokazano je da su prostor i vrijeme povezani te da promjene koje utječu na prostor utječu i na vrijeme, na primjer satovi u svemirskim letjelicama koje bi putovale velikim brzinama (blisko brzini svjetlosti) i ponašale bi se drugačije (sporije) od satova na Zemlji.

  1. prostor–vrijeme, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.

From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by Tubidy