Raspjevana revolucija

Spontani prosvjedi pjesmom tijekom Estonskoga festivala pjesme 1988. godine bili su početak Raspjevane revolucije, koja je po tim događajima i dobila svoje ime.

Raspjevana revolucija (est.: laulev revolutsioon; let.: dziesmotā revolūcija; lit.: dainuojanti revoliucija) je uobičajeni naziv za događaje koji su doveli do obnove suvereniteta Estonije, Latvije i Litve, triju baltičkih država pod sovjetskom kontrolom, usred raspada Sovjetskoga Saveza.[1][2] Sam pojam skovao je estonski aktivist i umjetnik Heinz Valk u novinskome članku objavljenom tjedan dana nakon spontanih masovnih prosvjeda pjevanjem koje su u 10. i 11. lipnja 1988. godine održane na Pjevačkome polju, mjestu održavanja Estonskoga festivala pjesme.[3] Nedugo nakon ovih događaja, sve su tri republike proglasile i dobile priznanje svoje neovisnosti od Sovjetskoga Saveza.

  1. * Thomson, Clare. 1992. The Singing Revolution: A Political Journey through the Baltic States. Joseph. London. ISBN 0-7181-3459-1
  2. Ginkel, John. Rujan 2002. Identity Construction in Latvia's "Singing Revolution": Why inter-ethnic conflict failed to occur. Nationalities Papers. 30 (3): 403–433. doi:10.1080/0090599022000011697. S2CID 154588618
  3. Vogt, Henri. 1. siječnja 2005. Between Utopia and Disillusionment: A Narrative of the Political Transformation in Eastern Europe. Berghahn Books. ISBN 9781571818959. Pristupljeno 1. siječnja 2022. Prenosi Google Books

From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by razib.in