Ribonukleinska kiselina

Pregib u obliku ukosnice u molekuli pre-mRNA-a. Istaknute su nukleobaze (zeleno) i riboza-fosfatna okosnica (plavo). Primijetite da je riječ o jednolančanom RNA--u koji se presavija i međusobno povezuje.

Ribonukleinska kiselina skraćeno RNK (eng. Ribonucleic acid, RNA), biološki važan tip molekula koji se sastoji od dugih kovalentno vezanih jedinica nukleotida. Svaki se nukleotid sastoji od dušične baze, šećera riboze (pentoze) i fosfatne skupine. RNA je veoma sličan DNA-u, ali od nje se razlikuje u nekoliko važnih strukturnih detalja. RNA u stanicama sastoji se od jednog lanca dok je DNA dvolančan (dvostruka uzvojnica). Također, nukleotide RNA-a čine riboza i uracil, DNA se sastoji od deoksiriboze i timina.

RNA nastaje transkripcijom DNA-a s pomoću enzimâ koji se nazivaju polimeraze RNA-a, a dalje se procesira preko drugih enzima. Uloga je RNA u sintezi bjelančevina nezamjenjiva. U tom procesu vrsta RNA koja se naziva transportni RNA (tRNA) prenosi informacije sadržane u vidu aminokiselina s DNA-a na strukture koje se nazivaju ribosomi. Ovi ribosomi načinjeni su od bjelančevina i ribosomskog RNA-a koji zajedno formiraju molekularni stroj za čitanje prijenosnog RNA-a i prevođenje informacije koje ona prenosi u bjelančevine. Postoji mnogo vrsta RNA-a s različitim ulogama: od određenih reguliranja ekspresije pojedinog gena do sačinjavanja genoma većine virusa.


From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by Tubidy