Sankt-Peterburg

Sankt-Peterburg
Санкт-Петербу́рг

Engleska četvrt s katedralom sv. Isaka, Petropavlovska tvrđava, Trg Dvora, Zimski dvorac, Petrov dvorac, Nevski prospekt
Država Rusija
Politički statusSavezni grad
Savezni okrugSjeverozapadni
Gospodarska regijaSjeverozapadna
Osnivanje27. svibnja 1703.
OsnivačPetar Veliki
Nazvan poSvetom Petru

Vlast
 • GuvernerAleksander Beglov (Jedinstvena Rusija (EP))

Površina
 • Ukupna1.439 km²
Koordinate59°57′N 30°19′E / 59.950°N 30.317°E / 59.950; 30.317

Stanovništvo (2018.)
 • Entitet5.383.968[1]
(3837,47/km²)
 • Metropolitansko područje5,7 - 6,2 milijuna

Vremenska zonaMoskovsko vrijeme (UTC+3)
 • Ljeto (DST)Moskovsko ljetno vrijeme (UTC+4)
PočastiGrad heroj
Orden Lenjina
„Orden Oktobarske revolucije”
Stranicagov.spb.ru/
Zemljovid

Položaj Sankt Peterburga u Rusiji

Sankt-Peterburg[2] (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA [ˈsankt pʲɪtʲɪrˈburk], od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA [pʲɪtrɐˈgrat], od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA [lʲɪnʲɪnˈgrat]) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru. Često se pojednostavljeno naziva Peterburg (rus. Петербург) dok je neformalno poznat i kao Piter (rus. Питер, MFA [ˈpitʲɪr]), kako ga zovu njegovi stanovnici.

Relativno je mlad grad, nastao početkom 18. stoljeća, nakon što je Rusija od Švedske osvojila Ingriju. Osnovao ga je 27. svibnja 1703. car Petar I. Veliki, te je bio glavni grad Ruskog Carstva više od dvjesto godina (1713. – 1728. i 1732. – 1918.), do ruske revolucije 1917., kada je prijestolnica preseljena natrag u Moskvu.[3] Sankt-Peterburg je s 5,3 milijuna stanovnika drugi najveći ruski grad, i četvrti u Europi nakon Istanbula, Londona i Moskve. Grad je značajno europsko kulturno središte i važna ruska luka na Baltičkom moru.

Sankt-Peterburg često se naziva najzapadnijim ruskim gradom.[4] Među svjetskim gradovima s više od milijun stanovnika, Sankt-Peterburg je najsjeverniji. Povijesni centar Sankt-Peterburga i pripadajući ansambl, tvore mjesto svjetske baštine UNESCO-a. Grad je također sjedište muzeja Ermitaž, najveće umjetničke galerije u svijetu.[5] Kao rusko političko i kulturno središte tijekom više od 200 godina, često se smatra ruskom "sjevernom prijestolnicom", te je tijekom svoje povijesti nazivan i Venecijom sjevera ili sjevernom Palmirom. U gradu je veliki broj stranih konzulata, sjedišta međunarodnih kompanija, banaka i drugih poslovnih subjekata.

  1. Procjena broja stanovnika od 1. siječnja 2019. i prosjeka za 2018. godinuArhivirana inačica izvorne stranice od 7. svibnja 2021. (Wayback Machine) (rus.) Pristupljeno 26. srpnja 2019.
  2. http://pravopis.hr/pravilo/spojnica/68/
  3. Nicholas and Alexandra: An Intimate Account of the Last of the Romanovs and the Fall of Imperial Russia (Athenum, 1967) by Robert K. Massie, ASIN B000CGP8M2 (also, Ballantine Books, 2000, ISBN 0-345-43831-0 and Black Dog & Leventhal Publishers, 2005, ISBN 1-57912-433-X)
  4. V. Morozov. The Discourses of Saint Petersburg and the Shaping of a Wider Europe. Copenhagen Peace Research Institute. 2002. Ciaonet.org
  5. Exploring St. Petersburg / The Hermitage. Geographia.com. 6. siječnja 1990. Pristupljeno 25. siječnja 2010.

From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by Tubidy