Saturn

Ovo je glavno značenje pojma Saturn. Za druga značenja pogledajte Saturn (razdvojba).

Saturn
Svojstva orbite
Prosječni polumjer	1 433 449 370 km 9,5820172 AJ [1]
Ekscentricitet	0,055 723 219
Perihel	1 353 572 956 km 9,048 076 35 AJ
Afel	1 513 325 783 km 10,115 958 04 AJ
Ophodno vrijeme	10 759,22 d 29,457 1 god 24 491,07 Saturnovih sinodičkih dana[2]
Sinodički period	378,09 d[3]
Orbitalna brzina	9.69 km/s
Nagib orbite	2,485 24° ° prema ekliptici
Broj prirodnih satelita	83
Fizička svojstva
Ekvatorijalni polumjer	58 232 ± 6 km[4]
Polarni polumjer	54 364±10 km (8,5521 Zemljinih)
Spljoštenost	0,93
Površina	4,27×1010 km2 (83,703 Zemljine)[5]
Masa	5,684 6x1026 kg (95,152 Zemljine)
Volumen	8,271 3×1014 km3 (763,59 Zemljinog)
Prosječna gustoća	687,3 kg/m3
Gravitacijsko ubrzanje na ekvatoru	10,44 m/s2 = 1,065 g
Period rotacije	0,440 417 d (10 hr 34 min)[6]
Brzina rotacije	35 500 km/h 9,87 km/s (na ekvatoru)
Nagib osi	26,73°
Albedo	0,47
Brzina oslobađanja	35,5 km/s
Površinska temp.	min. prosj. maks. 82 K (na razini 0,1 bara) 134 K (-139 °C) (na razini 1 bara) NP K
Atmosfera
Atmosferski tlak	140 kPa
Sastav i podjela atmosfere	volumenski: ≈ 96% vodik (H2) ≈ 3% helij (He) ≈ 0.4% metan (CH4) ≈ 0.01% amonijak (NH3) ≈ 0.01% deuterij (HD) Led: amonijak (NH3) vodena para (H2O) amonijev hidrosulfid (NH4SH)

Saturn je šesti planet u Sunčevu sustavu. Udaljen je 9,54 AJ odnosno 1 429 400 000 km od Sunca, promjera 120 536 km (na ekvatoru) i masu 5,68 × 10²⁶ kg. Saturn je po volumenu i masi drugi planet nakon Jupitera. Uz Jupiter, Uran i Neptun pripada skupini plinovitih divova, planeta vanjskog dijela Sunčevog sustava. Saturn je planet najmanje gustoće i s najvećim prstenom. Obiđe Sunce za 29,5 godina na srednjoj udaljenosti 1,426 · 10⁹ km. Tijelo mu je znatno spljošteno (ekvatorski promjer 120 536 km, polarni promjer 108 728 km), tako da je najspljošteniji od planeta. Masa mu je 95 puta veća od Zemljine. Jedini je planet kojega je gustoća manja od gustoće vode (690 kg/m³).

Saturn se sastoji pretežno od vodika i helija (jednak odnos kao kod Jupitera). Ispod plinovite atmosfere prostire se sloj molekularnoga vodika s nešto zamrznute tvari (u kojoj ima tragova metana, amonijaka i drugog), zatim sloj metalnoga vodika, te središte sa stjenovitom jezgrom. Temperatura je u središtu vrlo visoka (12 000 K), pa je to Saturnov izvor energije usporediv s energijom koju prima Sunčevim zračenjem; temperature oblačnoga sloja iznosi –130 °C, dok bi temperatura samo zbog doprinosa Sunčeva zračenja bila –170 °C. U atmosferi se primjećuju svjetliji i tamniji oblaci usporedni s ekvatorom, manje istaknuti nego kod Jupitera, jer se, zbog niže temperature, stvaraju bliže središtu planeta. Među oblacima se opažaju vrtlozi, kao Velika bijela pjega. Infracrveno zračenje otkriva topliji polarni vrtlog, takozvanu vruću pjegu. Brzina vjetra iznosi do 500 m/s. U ekvatorskom području planet se vrti s periodom od 10 h 14 min, a središte se, prema podatcima prikupljenima uz pomoć radio valova, vrti s periodom od 10 h 39 min 22 s. Saturn ima prostrano magnetsko polje, kojega je magnetski moment 600 puta veći od Zemljina, a magnetska indukcija na površini iznosi oko 50 μT. Za razliku od Jupitera, os vrtnje mu je primjetno nagnuta. Oko Saturna zabilježeno je 62 prirodna satelita, od kojih je 7 zaokruženo djelovanjem vlastite gravitacije (u stvarnosti ima ih više od 150).

Najpoznatije obilježje Saturna su planetarni prsteni koji ga okružuju u 7 pojaseva, označenih slovima A do G. Oko Saturna kruži i mnoštvo prirodnih satelita, kojih je do sada otkriveno 62. Osim satelita, u ravnini Saturnova ekvatora kruži golem broj satelitskih čestica, koje čine koncentrične prstene. Saturnov je prsten prvi vidio Christiaan Huygens 1655. Glavni se dio prstena, promjera 275 000 km, dijeli na prsten A (vanjski) i prsten B (srednji), između kojih je Cassinijeva pukotina, te prsten C (unutarnji). Prsten D nalazi se najbliže planetu, dok se dalje od glavnoga dijela nalazi tanak prsten F (sastavljen od vrpca), širi prsten G i najširi E, usred kojega se giba prirodni satelit Enkelad. Debljina je glavnoga dijela prstena 1 km. Čine ga uglavnom ledene i manje često stjenovite čestice, obujam kojih se kreće od praha pa do tijela metarskoga promjera. Na oblik i dijeljenje prstena utječu sateliti svojom gravitacijom.

Saturn odbija oko 47% Sunčeve svjetlosti (albedo 0,47). Saturn se za prosječne opozicije (kada je najbliži Zemlji) vidi pod kutom od 20 lučnih minuta, a magnituda mu je u prosjeku 0,7 (u najboljim uvjetima: 0,43). Saturn je jedan od najsvjetlijih objekata na nebu (iza Sunca, Mjeseca, Jupitera i Venere) pa je zato i poznat od davnina. Mali teleskop je dovoljan da se ugledaju prsteni. Sunčeva rasvjeta na Saturnu je oko 100 puta manja nego na Zemlji. Ravnotežna temperatura koju bi imao zbog Sunčeve rasvjete, 90 K, niža je od izmjerene prosječne temperature, 95 - 105 K, što znači da ima značajan vlastiti izvor energije. Sjaj Saturna mijenja se kako se mijenja vidljivost prstena. Saturn su istraživale letjelice Pioneer 11 (1979.), Voyager 1 (1980.), Voyager 2 (1981.), a umjetnim satelitom postala je svemirska letjelica Cassini-Huygens, u srpnju 2004.^[7]

Saturn je u rimskoj mitologiji otac vrhovnog boga Jupitera, dok je u grčkoj mitologiji poznat kao Kronos. Po uzoru na stara češka imena planeta, kajkavci su jedno vrijeme upotrebljavali ime Hladolet pored međunardonog imena Saturnuš (Saturnus po starom kajkavskom pravopisu).^[8]

1. ↑ Yeomans, Donald K.:, "HORIZONS Web-Interface for Saturn Barycenter (Major Body=6)", [1],“JPL Horizons On-Line Ephemeris System”, – Select "Ephemeris Type: Orbital Elements", "Time Span: 2000-01-01 12:00 to 2000-01-02", 2006.
2. ↑ Seligman, Courtney: "Rotation Period and Day Length", [2], 2011.
3. ↑ Williams, David R.: "Saturn Fact Sheet", [3], 2006.
4. ↑ Seidelmann, P. Kenneth; Archinal, Brent A.; A'Hearn, Michael F. et al.: "Report of the IAU/IAG Working Group on cartographic coordinates and rotational elements: 2006". Celestial Mechanics and Dynamical Astronomy 98 (3): 155–180, [4], 2007.
5. ↑ "NASA: Solar System Exploration: Planets: Saturn: Facts & Figures", Solarsystem.nasa.gov., [5]  Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. studenoga 2002. (Wayback Machine), 2011.
6. ↑ "'Astronews' (New Spin For Saturn)”, [6], Astronomy, 2009.
7. ↑ Saturn, [7] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
8. ↑ Danicza Zagrebechka, ili Dnèvnik za prözto leto 1834, Vu Zágrebu, pritizkana vu Ferencza Suppan Szlovarniczi: str. 8.