Sevdalinka

Sevdalinka predstavlja jedinstven narodni glazbeni izraz u Bosni i Hercegovini, koji se može pohvaliti dugom i bogatom tradicijom. U brojnim slučajevima sevdalinka se jednostavno zove i "sevdah". Sama riječ potječe od arapske riječi "sawda" što znači "crna žuč", a u turskom jeziku, ovaj pojam se veže za melankolično raspoloženje, dok je u bošnjačkom jeziku pojam "sevdah" dobio značenje čežnje, ljubavnog žara, ljubavnih jada. Omer Pobrić, veliki poznavatelj savdalinke, daje sljedeću definiciju ovog glazbenog žanra: "Sevdalinka je bosanska, gradska ljubavna pjesma, pri čemu riječ 'bosanska' geografski određuje autohtnost sevdalinke, riječ 'gradska' urbanost, a riječ 'ljubavna' sadržajnu tematiku."

Sevdalinka je bosanskohercegovačka gradska i narodna pjesma, iako je popularna širom jugoistočne Europe, posebno u Srbiji i Crnoj Gori, te Makedoniji. Ne može se odrediti točno vrijeme njenog nastanka, ali se pretpostavlja da je nastala osmanskim osvajanjem srednjovjekovne Bosne, kada nastaju nova gradska naselja, a stara rastu. Razvoj gradova sa svim institucijama (škole, biblioteke, sudovi i sl.), kao i stambenih gradskih četvrti - mahala, uvjetovao je razvoj drugačijeg načina života od onog u srednjovjekovnoj Bosni. Stambene četvrti (mahale), gdje su kuće bile ograđene visokim zidovima, bile su jako zatvorene za sve koji u njima ne žive. A kuće su se dijelile na ženski dio - haremluk i muški dio - selamluk. Tako su žene bile zaštićene od radoznalih muških pogleda, te se razvio mnogo zatvoreniji način života od onoga na selu. Kuće su također imale vrtove i dvorišta s mnogo različitog cvijeća, a neke i fontane (šadrvane). Kult vode, koji je bio veoma raširen u Bosni i Hercegovini, nastanak zatvorenih gradskih četvrti i razdvajanje žena i muškaraca uzrokovali su povećanu ljubavnu čežnju i uvjetovali nastanak i razvoj sevdalinke.

Autori sevdalinki nepoznati su, tj. ona je nastajala u narodu te se naraštajima prenosila i uobličavala, a do nas je došla kao savršeno izbrušen i formiran oblik.