Silicij

Silicij
Osnovna svojstva

Element
Simbol
Atomski broj

Silicij
Si
14
Kemijska skupina polumetali
Grupa, perioda, Blok 14, 3, p
Izgled tamnosmeđi kristal (čisti silicij)
Gustoća1 2,330 kg/m3
Tvrdoća 7 (Mohsova skala)
Specifični toplinski kapacitet (cp ili cV)2

(25 °C) 19,789 J mol–1 K–1

Talište 1420 °C
Vrelište3 3265 °C
Toplina taljenja 50,21 kJ mol-1
Toplina isparavanja 359 kJ mol-1

1 pri standardnom tlaku i temperaturi
2 pri konstantnom tlaku ili volumenu
3 pri standardnom tlaku

Atomska svojstva
Atomska masa 28,0855(3) 
Elektronska konfiguracija [Ne] 3s2 3p2

Silicij je kemijski element atomskog (rednog) broja 14 i atomske mase 28,0855(3) . U periodnom sustavu elemenata predstavlja ga simbol Si.

Silicij (lat. silex = tvrd kamen) je četvervalentni prijelazni metal, znatno manje reaktivan od ugljika u istoj skupini. Drugi je najzastupljeniji element na Zemlji (25,7 % zemljine mase, iza kisika), te se najčešće pronalazi u obliku kremena, odnosno silicijevog dioksida. Silicij ima važnu primjenu u industriji: u elementarnom stanju se koristi kao poluvodič u različitim elektroničkim napravama, integriranim krugovima i mikročipovima. Budući da ostaje poluvodič na znatno višoj temperaturi od germanija, njegova je uloga u elektronici nezamjenjiva.
Hrvatski naziv za njega je kremik.

Silicij se u prirodi ne nalazi u elementarnom stanju, već u obliku silicijeva(IV) oksida (kvarc) i mnogobrojnih silikata. Po rasprostranjenosti u Zemljinoj kori odmah je iza kisika, w(Si) = 25,7 %. Silicija ima u stabljikama i lišću žitarica, u dlakama, perju i zubima, u ljušturama alga kremenjašica (diatomeja). Pustinjski pijesak uglavnom se sastoji od kvarca. Plinoviti spojevi silicija dokazani su u međuzvjezdanim plinovima, a čvrsti silikati pronađeni su na meteoritima i u zvjezdanoj prašini.


From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by Tubidy