Back Boom Afrikaans Baum ALS ዛፍ Amharic Árbol AN Trēow ANG पेड़ ANP شجرة Arabic ܐܝܠܢܐ ARC বৃক্ষ Assamese Árbol AST

Stablo

»Drvo« preusmjerava ovamo. Za druga značenja, pogledajte Drvo (razdvojba).
Golemi mamutovac je stablo s prosječnom visinom između 60 i 80 metara.
Kokosova palma na Martiniku.

Stablo (drvo; lat. arbor) u botanici je svaka višegodišnja biljka, koja se sastoji iz korijena, vidljivog drvenog debla i krošnje koju čine grane i lišće (iglice). Dijele se na vazdazeleno i listopadno drveće. Minimalna visina koja razlikuje stablo od grma obično je od 3 m[1] do 6 m,[2] ovisno o autoru. Neki autori smatraju, da stabla trebaju imati najmanje 10 cm promjera debla.[3] Biljke koje ne ispunjavaju navedene uvjete obično se svrstava u grmlje. U usporedbi s većinom drugih biljaka, stabla su dugovječnija, neka žive i nekoliko tisuća godina, a mogu narasti do 115 m visine.[4] Stabla su važan dio prirodnog krajolika, radi proizvodnje kisika, smanjenja količine ugljikovog dioksida u atmosferi, služe kao izvor hrane, zaštite, rekreacije, sprečavanja erozije, i sl.

Javljaju se u mnogo različitih redova i porodica biljaka. Evoluirala su zasebno u nepovezanim skupinama biljaka, kao rezultat različitih ekoloških prilika, što je klasičan primjer paralelnih evolucija. Uz procjenu od 100 000 vrsta drveća, broj vrsta drveća širom svijeta čini ukupno oko 25% svih živih biljnih vrsta.[5] Većina vrsta drveća raste u tropskim krajevima svijeta, a mnoga od tih područja botaničari još nisu istražili, što daje nepotpune podatke o raznolikosti vrsta.[6]

Stabla rastu na prostorima, gdje ima dovoljno svjetlosti, topline i vode. Prema podacima FAO-a 2000. godine, 30% kopnene površine bilo je prekriveni šumom. U Hrvatskoj šume čine 35% kopnene površine države. Šumsko drveće na jednom hektaru proizvodi 6-20 tona organskog materijala, što je najveća proizvodnja biomase na kopnu. Ukupna količina proizvedene drvne mase u svijetu 2005. godine iznosila je 422 gigatone. Budući da se oko polovice drvne tvari sastoji od ugljika, šume su važne u pohrani ugljika i postizanju ravnoteže ugljičnog dioksida u Zemljinoj atmosferi.

Rast i metabolizam drveća podložni su unutarnjim (genetski određeni) i vanjskih čimbenicima (ekološki, klimatski i dr). Drveće ima razdoblje mirovanja i razdoblje vegetacijskog rasta i razvoja. Početak i kraj vegetacijskog razdoblja razlikuje se ovisno o vrsti drveća, duljini dana i noći, dostupnosti vode i sl. Rast kontroliraju biljni hormoni (fitohormoni). Stabla su u mogućnosti prilagoditi se promjenjivim uvjetima u prirodi. U vrijeme mirovanja, drveće smanjuje svoju aktivnost na najmanju mjeru.[7] Na početku vegetacijskog razdoblja, otvaraju se pupovi i započinje daljnji rast i razvoj.

  1. ↑ Rushforth, K. (1999). Trees of Britain and Europe. Collins ISBN 0-00-220013-9.
  2. ↑ http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=96758439
  3. ↑ Utkarsh Ghate. "Field Guide to Indian Trees, introductory chapter: Introduction to Common Indian Trees" (RTF). http://home.att.net/~spiderhunters/attachments/trintro.rtf  Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. svibnja 2005. (Wayback Machine).
  4. ↑ http://www.conifers.org/cu/se/index.htm
  5. ↑ http://www.talkbx.com/2008/05/02/scientists-to-capture-tree-dna-worldwide/#more-835
  6. ↑ Friis, Ib, i Henrik Balslev. 2005. "Plant diversity and complexity patterns: local, regional, and global dimensions : proceedings of an international symposium held at the Royal Danish Academy of Sciences and Letters in Copenhagen", Danska, 25.–28. svibnja 2003. Biologiske skrifter, 55. Kopenhagen: Royal Danish Academy of Sciences and Letters. pp 57-59.
  7. ↑ Sasier D.& M., Averue P.: Biljke, cvijeće, drveće, Svjetlost Sarajevo 1990.
From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by Tubidy