Sveti Augustin Sanctus Augustinus | |
---|---|
Sandro Botticelli, Sveti Augustin
| |
Rođen | 13. studenog 354. Tagasta, Numidija (suvremeni Souk Ahras, Alžir) |
Preminuo | 28. kolovoza 430. (75 god.) Hippo, Numidija (suvremena Annaba, Alžir) |
Kanoniziran | prije kongregacije |
Slavi se u | Rimokatoličkoj i Pravoslavnoj Crkvi |
Spomendan | 28. kolovoza (kalendar) |
Portal o kršćanstvu |
Aurelije Augustin Aurelius Augustinus Hipponensis | |
Polje | Teologija Filozofija (antička filozofija) Antropologija Pedagogija |
---|---|
Poznat po | O kršćanskome nauku (De doctrina Christiana), O Trojstvu (De trinitate), Poučavanje neupućenih (De catechizandis rudibus), Ispovijesti (Confessiones), Retractationes, O državi Božjoj (De civitate Dei) |
Portal o životopisima |
Sveti Augustin (Aurelije Augustin) (lat.: Aurelius Augustinus Hipponensis; Tagaste, 13. studenog 354. – Hippo, 28. kolovoza 430.) bio je najutjecajniji antički kršćanski mislilac čija je misao značajno prožela zapadnu filozofiju i kršćansku teologiju. Svetac je Katoličke Crkve i teološki autoritet. Njegov način gledanja na grijeh, milost, slobodnu volju i spolnost teško se mogu zaobići. Najpoznatije djelo su mu Ispovijesti (Confessiones), duhovno-filozofska autobiografija prepričana u prvome licu. U njoj opisuje svoj grešan život i stranputice, preobraćenje preko sv. Ambrozija, ulazak u duhovnu sferu bitka, i naposljetku, svoje biskupstvo u Hipponu. Jedan je od četiri velika latinska crkvena oca, uz sv. Ambrozija, sv. Jeronima i sv. Grgura Velikoga. Osim toga bio je pisac, glazbeni teoretičar, teolog i jedan od najutjecajnijih kršćanskih učitelja. Koristio se novoplatonizmom za izražavanje kršćanskih ideja. Univerzalno je prihvaćen od srednjega vijeka sve do današnjeg dana.[1]