Zemljinih 5 oceana |
---|
Arktički ocean |
Atlantski ocean |
Indijski ocean |
Južni ocean |
Tihi ocean |
Tihi ocean (od latinskog Mare Pacificum, hrvatski Mirno more), najveća je morska površina na svijetu. Ime mu je dao Ferdinand Magellan, poznati portugalski istraživač-moreplovac. Ovaj ocean zauzima 179,7 milijuna km2, što je trećina Zemljine površine, i više od ukupne površine cjelokupnog Zemljinog kopna. Proteže se na približno 15 500 kilometara, od Beringovog mora na Arktiku na sjeveru do ledenih dijelova Antarktike na jugu, iako se dio na Antarktici naziva i Južni ocean. Tihi ocean najširi je na 5° sjeverne zemljopisne širine. Proteže se na 19 800 kilometara od Indonezije do obala Kolumbije i Perua. Najdublja točka ujedno je najdublja točka na svijetu. Zove se Marijanska brazda, a posljednji podatak kaže 11 034 metara ispod razine mora. Prosječna dubina jest 4300 metara.
Tihi ocean sadrži oko 25 000 otoka (više nego u svim drugim oceanima zajedno), od kojih je većina južno od ekvatora. Jedna teorija govori kako se tektonske ploče u Tihom oceanu smanjuju, dok se one u Atlantskom oceanu povećavaju.
Duž nepravilnih zapadnih granica Tihog oceana leže mnoga rubna mora, od kojih su najveća Koraljno, Južnokinesko, Japansko, Tasmanovo i Žuto more. Malajskim prolazom je spojen s Indijskim na zapadu, te Mageljanovim prolazom na istoku s Atlantikom. Prema sjeveru, Beringov prolaz spaja ga s Arktičkim oceanom.
Kako se Tihi ocean širi na ± 180° zemljopisne dužine, gdje zapad postaje istok, azijska strana oceana pravilno se smatra istočnim Tihim oceanom, a suprotna je strana zapadni Tihi ocean. Datumska granica većim dijelom prati ±180° zemljopisne dužine koja razgraničava istočni i zapadni dio. No, na nekim se mjestima odvaja od te zemljopisne odrednice. Tako na sjeveru skreće prema istoku da bi zaobišla najistočniji dio Azije, zatim skreće prema zapadu obilazeći Aleutske otoke da bi zatim puno južnije jako skrenula prema zapadu kako bi obuhvatila otočnu državu Kiribati i još neke manje otoke.
Tijekom Magellanovog putovanja do Filipina, po izlasku iz prolaza kroz Ognjenu zemlju (prolaz je kasnije po njemu dobio ime) poznatom po silovitim olujama, učinilo mu se da je Tihi ocean vrlo miran ocean, po čemu je dobio i ime. Ipak, nije uvijek miran. Kopno raspršeno po Tihom oceanu podložno je vulkanskim erupcijama i potresima. Također, brojni tajfuni počinju upravo na tom području. No, najopasniji su cunamiji (koji su posljedica podvodnih potresa) s ogromnim valovima koji uništavaju otoke i gradove na svom putu.