Ujgurski jezik

Ujgurski jezik
ئۇيغۇر تىلى‎ Uyghur tili ئۇيغۇرچە‎ Uyghurche
Države	NR Kina
Regije	Xinjiang
Etnicitet	Ujguri
Govornici	između 8 i 11 milijuna[1][2]
Razredba	turkijski *karlučki
Pismo	povijesno ujgursko pismo, danas arapsko pismo
Jezični kôd
ISO 639-1	ug
ISO 639-2	uig
ISO 639-3	uig
Povezani članci: jezik | jezična porodica | popis jezika (po kodnim nazivima)

Ujgurski jezik (ISO 639-3: uig; uighuir, uighur, uiguir, uigur, uygur, weiwuer, wiga), jezik istočnoturkijske skupine altajskih jezika, kojim govori oko 8 788 690 ljudi u Kini, Kazahstanu, Afganistanu (3 000), Mongoliji 1 000 (1982). i azijskom dijelu Turske 500 (1981).^[3]

Većina govornika (Ujguri), živi u Kini 8 400 000 (popis 2000.), a znatno manje u Kazahstanu 300 000 (1993.). Ima više dijalekata centralnoujgurski, hotan (hetian) i lop (luobu) u Kini; tarančski ili kulja u Afganistanu i Kazahstanu, njime govore Taranči; kashgar-yarkand, također u Afganistanu i Kazahstanu.

U Turskoj se ujgurski govori u regijama Kayserija i Istanbula. U Mongoliji se kulturno asimiliraju u Halha Mongole.

Svoj jezik Ujguri zovu Уйғур /ئۇيغۇر (ujġgur / uyghur).

1. ↑ "Världens 100 största språk 2007" 100 najvećih jezika u 2007
2. ↑ http://www.eastwestcenter.org/fileadmin/stored/pdfs/PS015.pdf str. 12-13
3. ↑ Ethnologue (16th)