Ukrajina

Ukrajina Україна
Zastava Grb
Geslo ukr. Воля, злагода, добро! (Volja, zlahoda, dobro!) "Sloboda, sloga, dobro!"
Himna Šče ne vmerla Ukrajina "Još Ukrajina nije nestala"
Položaj Ukrajine
Glavni grad	Kijev
Službeni jezik	ukrajinski
Državni vrh
- Predsjednik	Volodimir Zelenskij
- Predsjednik Vlade	Denis Šmihalj
Neovisnost	Odcjepljenjem od Sovjetskog Saveza 24. kolovoza 1991.
Površina	43. po veličini
- ukupno	603 700 km2
- % vode	7 %
Stanovništvo	36. po veličini
- ukupno (2022.)	40 210 816[1] (bez Krima)
- gustoća	73,8/km2
BDP (PKM)	procjena 2021.
- ukupno	584 milijardi $[2] (48.)
- po stanovniku	14 150 $ (108.)
Valuta	ukrajinska grivnja (100 kopijki)
Pozivni broj	+380
Vremenska zona	UTC +2 UTC +3 ljeti
Internetski nastavak	.ua

Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi. Po svojoj površini od 603.700 četvornih kilometara, Ukrajina je najveća europska država, na drugom je mjestu ako se uzme u obzir europska površina euroazijske Ruske Federacije. Po državnom uređenju Ukrajina je republika, a zakonodavnu vlast obnaša Vrhovno Vijeće (izv. Verhovna Rada) - ukrajinski parlament s 450 zastupničkih mjesta.

Ukrajinska je himna Šče ne vmerla Ukrajina, a ukrajinska vjerska himna je Bože, Veliki, Jedini, Ukrajinu hrani (Bože, Veliki, Jedini, čuvaj Ukrajinu).^[3]

Povijest Ukrajine započinje stvaranjem istočnoslavenske države Kijevske Rusi u 9. stoljeću. Ukrajina tada predstavlja kulturno i političko središte srednjovjekovnog istočnoslavenskog stanovništva i sve do 12. stoljeća biva najveća i najmoćnija država u Europi.^[4]

Ukrajina danas predstavlja dom prve moderne demokracije, čiji se stanoviti začetak manifestirao u obliku Zaporoške republike, osnovane sredinom 17. stoljeća, nakon ustanka ukrajinskog hetmana Bogdana Hmeljnickog.^[5]

Nakon što se u 14. stoljeću današnji teritorij Ukrajine, tada Ruskog carstva, našla na udaru Zlatne Horde, zapadni dijelovi zemlje našli su se u okrilju Poljsko-Litavske Unije. Podjelom Poljske u 18. stoljeću i Ukrajina je također podijeljena je između susjednih sila. Pretežni dio teritorija današnje Ukrajine je bio pod vlasti Ruskog Carstva, dok se ostatak našao pod vlašću Austro-Ugarske.

Nakon pokušaja uspostavljanja ukrajinske neovisnosti kroz stvaranje Ukrajinske Narodne Republike tijekom Prvog svjetskog rata, 1922. stvorena je Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika pod vlašću ukrajinskih boljševika i u sastavu SSSR. Ukrajina je 1945. bila jedan od osnivača organizacije Ujedinjenih naroda, gdje je kao članica zastupljena od samog osnivanja UN. Nakon Drugog svjetskog rata Ukrajina je obuhvatila svoje zapadne regije Galiciju, Bukovinu i Zakarpatje na kojima su također živjeli etnički Ukrajinci, a 1954. formirane su današnje granice države koja uključuje i poluotok Krim kojeg je tadašnji predsjednik SSSR Hruščov dekretom iz Ruske SSSR pripojio Ukrajinskoj SSSR na sjevernoj obali Crnog mora.

Svoju potpunu nezavisnost Ukrajina stječe raspadom Sovjetskog Saveza 1991., nakon čega prelazi na tržišnu ekonomiju što se odrazilo bolnom osmogodišnjom recesijom. Nakon 2000. godine ukrajinska ekonomija se počela stabilizirati, a potom do 2008. godine i rasti. Zbog problema u suradnji, a od 2014. godine praktično na razini ratnog stanja s ranije najznačajnijim gospodarskim partnerom Rusijom, bilježe se rastuće ekonomske teškoće.

Nakon disolucije Sovjetskog Saveza 1991. godine, Ukrajina je postala članicom Zajednice neovisnih država, koja je radi čvrste suradnje u pitanjima sigurnosti, gospodarstva i drugih pitanja uključivala bivše članice te federacije, okupljene oko najveće i najsnažnije članice Rusije. Nakon pokušaja odvajanja, separatizma, proglašenjem nezavisnosti od Ukrajine, od strane lokalnih Ukrajinaca i Rusa, te rata otpočetog 2014. god. i koji do danas traje uz smanjeni intenzitet, bilježi se pad suradnje Ukrajine sa ZND-om, te je Ukrajina 2018. godine najavila i formalno istupanje iz te zajednice; istodobno Ukrajina jača suradnju s Europskom unijom.^[6][7] Ukrajinski vrh radi na ulasku zemlje u Europsku uniju i NATO pakt,^[8] a sam NATO snažno podržava Ukrajinu izloženu pritisku susjedne Rusije, te službeno naznačuje da je "suverena, neovisna i stabilna Ukrajina, čvrsto predana demokraciji i vladavini prava, ključna za Euro-Atlantsku sigurnost", te je "odgovarajući na Rusko-Ukrajinski sukob, NATO ojačao svoju podršku za razvoj spremnosti i sposobnosti Ukrajine".^[9]

Zbog loših gospodarskih kretanja zadnjih desetljeća, Ukrajinsko gospodarsko je u stanju osigurati 2018. god. - usprkos činjenici da je radna snaga relativno dobro obrazovana, a zemlja ima značajnu industrijsku tradiciju - bruto nacionalni proizvod po glavi stanovnika (prema paritetu kupovne moći) od svega 9.232 USD, znatno manje od susjednih i usporedivih zemalja u tom dijelu Europe, gdje Bjelorusija iste godine ostvaruje 19.959 USD po glavi stanovnika, Poljska 32.356 USD, a Litva 33.256 USD.^[10] Gospodarska i socijalna kretanja zadnjih desetljeća popraćena su i padom stanovništva od oko 150.000 godišnje, pri čemu broj novorođene djece pokriva svega oko 52 posto broja umrlih.^[11]

1. ↑ Population (by estimate) as of 1 January 2022. ukrcensus.gov.ua. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. ožujka 2021. Pristupljeno 20. veljače 2022.
2. ↑ WORLD ECONOMIC OUTLOOK (OCTOBER 2021). IMF.org. International Monetary Fund
3. ↑ Đuro Vidmarović: Đ. Vidmarović: Kijevski dnevnik 2015. (8). Posjet povijesnom muzejskom kompleksu Kaedrala Svete Sofije, Hrvatsko kulturno vijeće, 10. kolovoza 2015.
    

   Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća (http://hkv.hr). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Hrvatsko kulturno vijeće.
   Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2021070910003946.
   Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
   
4. ↑ ІСТОРІЯ УКРАЇНСЬКОЇ КУЛЬТУРИ; Державність і культура
5. ↑ Hetman state - Encyclopedia of Ukraine
6. ↑ Illia Ponomarenko. 19. svibnja 2018. Ukraine withdraws all envoys from CIS bodies (engleski). Kyiv Post. Pristupljeno 28. rujna 2018.
7. ↑ Ukraine shuts down offices in CIS member states – media (engleski). UNIAN. Pristupljeno 28. rujna 2018.
8. ↑ Ukraine will join the EU and NATO – Poroshenko (engleski). UKRINFORM. 6. siječnja 2018. Pristupljeno 28. rujna 2018.
9. ↑ Relations with Ukraine (engleski). NATO. updated 1. srpnja 2019. Pristupljeno 2019-08-16 Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= (pomoć)
10. ↑ GDP per capita, PPP (current international $) (engleski). Svjetska banka. 2019. Pristupljeno 16. kolovoza 2019.
11. ↑ Ukraine Population 2019 (engleski). World Population Review. 2019. Pristupljeno 16. kolovoza 2019.