Visoko (BiH)

Visoko
Grb
Država	Bosna i Hercegovina
Entitet	Federacija Bosne i Hercegovine
Županija	Zeničko-dobojska
Vlast
• Gradonačelnik	Mirza Ganić[1] (SDA)
Površina
• Ukupna	231 km2
Koordinate	43°59′N 18°10′E / 43.983°N 18.167°E / 43.983; 18.167
Stanovništvo (2013.)
Grad	39.938[2]
Naseljeno mjesto	11.205
Poštanski broj	71300
Pozivni broj	+387 32
Stranica	http://www.visoko.gov.ba
Grad Visoko na karti Bosne i Hercegovine

Visoko je grad, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine u Zeničko-dobojskoj županiji. Prirodni okoliš Visokog određen je dolinama rijeka Bosne i Fojnice. Po popisu iz 2013. godine u Visokom živi 39.838 stanovnika.^[2]

Visočka dolina bila je rano središte srednjovjekovne države u Bosni, Bosanske Banovine, a kasnije i samoproglašene Kraljevine.^[3] U Milima je bilo bansko sjedište i središte državnog života, gdje se održavao stanak (lokalni sabor, u nekim izvorima i "Sva Bosna",^[4] te krunsko mjesto prvog bosanskog kralja, Tvrtka Kotromanića.^[5][6] Stari grad Visoki koji se nalazi na brdu Visočica bio je politički bitna tvrđava,^[7] a njezino podgrađe Podvisoki bilo je jedno od najranijih primjera srednjovjekovne urbane sredine na užem području Bosne.^[8] Kasnije, u prvoj polovini 14. stoljeća, u obližnjim Moštrima bila je kuća krstjana.^[9] Od srednjovjekovnog je grada Visoko izraslo u naselje osmanskog tipa. U okviru ove nove vrste grada povijesnu ulogu imao je osmanlijski guverner Bosne Ajas-paša.^[10] Prije rata u Bosni i Hercegovini općina Visoko je bio najveći izvoznik tekstila i kože u Jugoslaviji. Danas su nositelji gospodarskog rasta i razvitka i dalje kožarsko-tekstilna industrija, te auto-industrijska. Od 2006. godine Visoko posjećuju desetci tisuća turista^[11][12] zbog tvrdnji Semira Osmanagića.

1. ↑ Visoko. izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 6. prosinca 2020.
2. ↑ ^{a b} Popis 2013., str. 19, popis2013.ba, pristupljeno 11. lipnja 2020.
3. ↑ Anđelić 1984, str. 105.
4. ↑ Mandić, Dominik. 1978. Bosna i Hercegovina: Povjesno-kritička istraživanja. ZIRAL
5. ↑ Ćošković 2009. Pogreška u predlošku sfn: ne postoji izvor s oznakom: CITEREFĆošković2009 (pomoć)
6. ↑ A Companion to Seals in the Middle Ages (engleski). BRILL. 11. veljače 2019. ISBN 978-90-04-39144-4
7. ↑ Pavao Anđelić (Doba stare bosanske države, Visoko i okolina kroz historiju 1, Visoko 1984, 105)
8. ↑ Pavao Anđelić, Srednji vijek – Doba stare bosanske države, „Visoko i okolina kroz historiju I, Visoko 1984, 160-162
   
9. ↑ Anđelić 1984, str. 125.
10. ↑ Šabanović, „Dvije najstarije vakufname u Bosni“, 35.
    
11. ↑ POZITIVAN PRIMJER | Visoko vrvi od turista, svi dobro znamo zašto, ali vlast to ne zanima. Avaz.ba (bošnjački). Pristupljeno 6. svibnja 2019.
12. ↑ PORTAL, Oslobođenje. Turistička ponuda Visokog dostupna na internet platformi. Oslobođenje d.o.o. (bošnjački). Pristupljeno 6. svibnja 2019.