Back Wind Afrikaans Wind ALS ነፋስ Amharic Viento AN Wind ANG ريح Arabic বতাহ Assamese Vientu AST Rotin ATJ Гьури AV

Vjetar

Bura u Ninu.
Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW.
Islandska ciklona 4. rujna 2003.
Anemometar s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson.
Primjer ruže vjetrova.
Vjetrovi na određenim zemljopisnim područjima tijekom dijela godine pušu stalnim smjerom i jačinom.
Model tri ćelije u troposferi i smjer stalnih planetarnih vjetrova na Zemlji.
Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti.
Ušće Dubračine u Crikvenici tijekom bure.
Ušće Dubračine u Crikvenici tijekom juga.
Prikaz kako nastaje fen.

Vjetar je pretežno vodoravno strujanje zraka, relativno prema Zemljinoj površini, određeno smjerom (stranom svijeta odakle vjetar puše) i brzinom, odnosno jakošću.[1] Za vjetar je svojstvena velika prostorna i vremenska promjenjivost. Vjetar je stoga vektorska veličina. Pod smjerom vjetra podrazumijeva se strana svijeta odakle vjetar puše. Obično se ne određuje trenutno nego srednji smjer vjetra za određeno vremensko razdoblje (najčešće 10 minuta). Uobičajeno je da se smjer vjetra određuje stranom svijeta, koja se računa prema zemljopisnom sjeveru, i to bilo po skali od 360°, bilo po skali od 16, odnosno 32 smjera (glavni i međusmjerovi vjetra).[2]

Iskorištenje snage vjetra bilo je u povijesti od velikog značaja prvenstveno za razvitak pomorstva, a s njime i zemljopisa, pogon mlinova, vjetrenjača i drugog, a i danas se pažnja usmjerava na energiju vjetra kao na jedan od mogućih obnovljivih izvora energije.

  1. ↑ vjetar. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža
  2. ↑ "Tehnička enciklopedija" (Meteorologija), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.
From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by Tubidy