Volframit

Volframit
Općenito
Kategorija	mineral
Kemijska formula	volframat željeza i mangana, (Fe,Mn)WO4
Identifikacija
Boja	sivkasta do smeđecrna
Kalavost	savršena {010}
Lom	neujednačen do neravan
Mohsova tvrdoća	4 – 4,5
Sjaj	metalan do smolast
Ogreb	crvenkastosmeđ
Gustoća	7,0 – 7,5
Topljivost	netopiv u vodi
Druga svojstva	volframit se obično nalazi u žilama kvarca ili mineralu pegmatitu, koji je povezan s podzemnim nalazištima granita.

Volframit ili volframat željeza i mangana, (Fe,Mn)WO₄ je mineralna sirovina ili ruda iz kojeg se uglavnom dobiva metal volfram, uz ostale minerale kao što su šelit (kalcijev volframat (CaWO₄), ferberit (FeWO₄) i hibnerit (MnWO₄). Volframit je u obliku sivog praha, koji se grijanjem pod tlakom na temperaturi ispod tališta, može pretvoriti u kompaktni rastezljivi metal volfram. Volframit se obično nalazi u žilama kvarca ili mineralu pegmatitu, koji je povezan s podzemnim nalazištima granita. Minerali koji su obično povezani s volframitom su: kasiterit, šelit, bizmut, pirit, olovni sjajnik (galenit), sfalerit i arsenopirit.^[1]

U povijesti se volframit vadio u Bohemiji (Češka), Saskoj (Njemačka) i Cornwallu (Ujedinjeno Kraljevstvo). Kina je proizvela 51 000 tona volframovog koncentrata u 2009., što je bilo 83% svjetske proizvodnje te godine (61 000 tona). Ostali veći proizvođači volframa su: Rusija (2 500 tona), Kanada (1 964 tone), Bolivija (1 023 tone), Austrija (900 tona), Portugal (900 tona), Tajland (600 tona), Brazil (500 tona), Peru (500 tona) i Ruanda (500 tona). U Demokratskoj Republici Kongo je primijećeno neetičko rudarenje volframa.

Naziv volframit je nastao je od njemačkog prijevoda latinskog naziva volframove rude "lupi spuma" (Wolf + Rahm), što znači "vučja pjena".

1. ↑ [1] "Volfram, W", Opća encikopedija (1977) 3. izdanje (osam svezaka)., www.pse.pbf.hr, 2011.