William Bradford Shockley | |
Rođenje | 13. veljače 1910. London, Ujedinjeno Kraljevstvo |
---|---|
Smrt | 12. kolovoza 1989. Stanford, Kalifornija, SAD |
Državljanstvo | SAD |
Polje | fizika |
Institucija | Bell Labs Shockley Semiconductor Stanford |
Alma mater | Caltech MIT |
Akademski mentor | John C. Slater |
Poznat po | suizumitelj tranzistora |
Istaknute nagrade | Nobelova nagrada za fiziku (1956.) |
Portal o životopisima |
William Bradford Shockley (London, 13. veljače 1910. – Stanford, 12. kolovoza 1989.), američki fizičar i izumitelj. U suradnji s Johnom Bardeenom i Walterom Houserom Brattainom, Shockley je izumio tranzistor, za kojeg su sva trojica nagrađena Nobelovom nagradom za fiziku 1956.
Shockleyjevi pokušaji komercijalizacije novog dizajna tranzistora 1950-ih i 1960-ih dovela su do postanka Silicijske doline u kolijevku elektroničkih inovacija. U kasnijem razdoblju života, Shockley je predavao kao profesor na Stanford Universityju i postao snažan zagovaratelj eugenike.[1]
William Bradford Shockley, who shared a Nobel Prize in physics for his role in the creation of the transistor and earned the enmity of many for his views on the genetic differences between the races, died of cancer of the prostate at his home in California on Saturday. He was 79 years old and lived on the campus of Stanford University.