William Lawrence Bragg | |
Rođenje | 31. ožujka 1890. Adelaide, Australija |
---|---|
Smrt | 1. srpnja 1971. Waldringford kod Ipswicha, Suffolk, Ujedinjeno Kraljevstvo |
Državljanstvo | Britanac |
Polje | Fizika |
Institucija | Sveučilište u Manchesteru Sveučilište u Cambridgeu |
Alma mater | Sveučilište u Adelaideu Sveučilište u Cambridgeu |
Poznat po | Ogib rendgenskih zraka Braggov zakon |
Istaknute nagrade | Nobelova nagrada za fiziku (1915.) Copleyeva medalja (1966.) Član Kraljevskog društva (1921.) |
Njegov otac William Henry Bragg je zajedno s njim osvojio Nobelovu nagradu. W.L. Bragg je Nobelovu nagradu osvojio kao 25-godišnjak i najmlađi je nobelovac u povijesti. | |
Portal o životopisima |
William Lawrence Bragg (Adelaide, Australija, 31. ožujka 1890. – Waldringford kod Ipswicha, Suffolk, UK, 1. srpnja 1971.), britanski fizičar. Sin Williama Henryja Bragga. Diplomirao (1908.) se na Sveučilištu u Adelaideu (matematika) te na Trinity College u Cambridgeu (1911.) prirodne znanosti. Profesor fizike na Sveučilištu Victoria u Manchesteru (od 1919. do 1937.), Sveučilištu u Cambridgeu (od 1938. do 1954.); ravnatelj Royal Institution, London (od 1954. do 1966.). Proučavajući ogib rendgenskoga zračenja na kristalu (1912.), došao do pojednostavnjenog izraza (Braggov zakon) koji tu pojavu opisuje kao refleksiju na usporednim ravninama postavljenima kroz čvorišta kristalne rešetke:
gdje je: d - međuravninska udaljenost, λ - valna duljina zračenja, θ - kut refleksije, n - cijeli broj. Izraz je potvrdio radeći pokuse na spektrometru koji je napravio njegov otac. Nakon tog otkrića zajedno su proučavali unutarnju strukturu kristala s pomoću rendgenskoga zračenja, a za to su 1915. dobili Nobelovu nagradu za fiziku. Član Kraljevskog društva (eng. Royal Society) od 1921.[1] Lawrence je s 25 godina starosti najmlađa muška osoba ikad kojoj je dodijeljenja Nobelova nagrada.