Albert Einstein

Albert Einstein
Slikao Oren J. Turner (1947.)
Rođenje	14. ožujka 1879. Ulm, Njemačka (tada  Njemačko Carstvo)
Smrt	18. travnja, 1955. Princeton, NJ, Sjedinjene Države
Državljanstvo	njemačko (1879.–96., 1914.–33.) švicarsko (1901.–55.) američko (1940.–55.)
Etnicitet	Židov
Polje	fizika
Institucija	Švicarski patentni ured (Berne) Sveučilište u Zürichu Sveučilište Charles u Pragu Pruska akademija znanosti Institut Kaiser Wilhelm Sveučilište u Leidenu Institut za napredna istraživanja
Alma mater	ETH Zürich
Akademski mentor	Alfred Kleiner
Poznat po	Opća teorija relativnosti Specijalna teorija relativnosti Brownovo gibanje Fotoelektrični efekt Ekvivalencija mase i energije Einsteinove jednadžbe polja Teorija ujedinjenog polja Bose-Einsteinova statistika EPR paradoks Bose-Einsteinov kondenzat
Istaknute nagrade	Nobelova nagrada za fiziku (1921.) Copley medalja (1925.) Max Planck medalja (1929.)

Albert Einstein (Ulm, 14. ožujka 1879 – Princeton, 18. travnja 1955) bio je teorijski fizičar, jedan od najvećih umova i najznačajnijih ličnosti u povijesti svijeta.^[1][2] Rođen je u 14. ožujka 1879. godine u Ulmu, u Njemačkoj, a umro je 18. travnja 1955. godine u Princetonu u New Jerseyju, u Sjedinjenim Američkim Državama.

Albert Einstein formulirao je posebnu i opću teoriju relativnosti kojima je uveo revoluciju u modernu fiziku. Pored toga, doprinio je napretku kvantne teorije i statističke mehanike. Iako je najpoznatiji po teoriji relativnosti (posebno po ekvivalenciji mase i energije E=mc²), Nobelova nagrada za fiziku mu je dodijeljena 1921. godine za objašnjenje fotoelektričnog efekta (rada objavljenog 1905. u Anno Mirabile ili „Godini čuda“) kao i za doprinos razvoju teorijske fizike. U narodu, ime „Einstein“ je sinonim za čovjeka visoke inteligencije ili za genija.

Predmet njegovih istraživanja bile su kapilarne sile, posebna teorija relativnosti (kojom je ujedinio zakone mehanike i elektromagnetike), opća teorija relativnosti, kozmologija, statistička mehanika, Brownovo gibanje, kritična opalescencija, vjerojatnost elektronskih prijelaza u atomu, problemi probabilističke interpretacije kvantne teorije, termodinamika svjetlosti pri maloj gustoći zračenja, fotoelektrični efekt, fotoluminiscencija, fotoionizacija, Voltin efekt, stimulirana emisija zračenja, ujedinjene teorije polja, unifikacija bazičnih fizikalnih koncepata preko njihove geometrizacije itd.

1. ↑ „Einstein najveći”. BBC. 29. 11. 1999. 
2. ↑ „Einstein najbolji fizičar”. Institute Of Physics. Arhivirano iz originala na datum 2008-12-05. Pristupljeno 28. 9. 2006.