Alexander Hamilton

Alexander Hamilton
1. Sekretar za financije SAD
Na dužnosti 11.9. 1789. – 31.1. 1795.
Predsjednik	George Washington
Prethodnik	(nova služba)
Nasljednik	Oliver Wolcott, Jr.
Delegat iz New Yorka u Kongresu Konfederacije
Na dužnosti 1788 – 1789
Delegat New Yorka na Ustavnoj konvenciji
Na dužnosti 1787 – 1787
Delegat Okruga New York u Skupštini Države New York
Na dužnosti 1787 – 1788
Delegat iz New Yorka na Konvenciji u Annapolisu
Na dužnosti 1786 – 1786
Delegat iz New Yorka u Kongresu Konfederacije
Na dužnosti 1782 – 1783
Rođen/a	11.1. 1755. Nevis, Karibi (danas Saint Kitts i Nevis)
Umro/la	12.7. 1804. (starost 47 ili 49) New York
Politička stranka	Federalist
Suprug/a	Elizabeth Schuyler Hamilton
Profesija	oficir, advokat, financijer, politički teoretičar
Religija	Episkopalac za vrijeme smrti
Vojna služba
Država	Provincija New York (od 1775.) Država New York (od. 1776) SAD(od 1777)
Rod/služba	Satnija artiljerije Provincije New York Kontinentalna vojska Vojska SAD
Godine službe	1775-1776 (Milicija) 1776-1781 1798-1800
Čin	Beginning: Poručnik (Artiljerija) Highest: General major (Najviši oficir Vojske SAD)
Bitke/ratovi	Američki revolucionarni rat Bitka kod White Plainsa Bitka kod Trentona Bitka kod Princetona Bitka kod Monmoutha Battle of Yorktown Kvazi-rat

Alexander Hamilton (11.1. 1755 ili 1757 – 12.7. 1804) bio je američki ekonomist, politički teoretičar i prvi ministar financija SAD. Po njegovoj zamisli je sazvana Filadelfijska konvencija, a kao pionir američkog ustavnog prava je bio koautor znamenitih Federalističkih spisa, djela koje se smatra glavnim izvorom za tumačenje Ustava SAD. Zbog svega toga se Hamilton smatra jednim od Očeva osnivača SAD.

Hamilton se rodio na otoku Nevis u Britanskoj Zapadnoj Indiji a obrazovanje stekao u Trinaest kolonija Sjeverne Amerike. Kada su se kolonije pobunile protiv britanske vlasti, Hamilton se priključio revolucionarima i njihovoj miliciji te je izabran za kapetana artiljerije. Za vrijeme rata je postao ađutant i bliski prijatelj Georgea Washingtona.

Nakon završetka rata je izabran kao delegat u Kontinentalni kongres, ali je podnio ostavku kako bi se posvetio biznisu te osnovao Bank of New York. Hamilton je tada stekao mišljenje kako američka ekonomija ne može napredovati ako SAD ostanu konfederacija suverenih država, te se zalagao za transformaciju SAD u nacionalnu državu sa snažnom centralnom vlašću. Za te se ideje zalagao na Ustavnoj konvenciji i dio njih je postao dijelom novog Ustava. U vlastitoj državi New York Hamilton je po tom pitanju bio u manjini, ali je s vremenom i ona ratificirala novi Ustav.

Kada je 1789. po novom Ustavu formiran kabinet na čelu s Washingtonom, Hamilton je postao njegov član, odnosno prvi ministar financija. S vremenom je došao u oštar sukob s državnim sekretarom Thomasom Jeffersonom oko toga kako se mlada nacija mora razvijati - Hamilton se zalagao za razvoj industrije, velikih gradova i snažnu centralnu vlast, dok je Jefferson preferirao poljoprivredu, selo i više vlasti federalnim državama. Taj je sukob doveo do stvaranja dviju stranaka - Hamiltonove Federalističke i Jeffersonove Demokratsko-republikanske.

Drugi važan izvor sukoba s Jeffersonom bio je odnos prema francuskoj revoluciji, odnosno sudjelovanje SAD u sukobu Velike Britanije s francuskom revolucionarima. Hamilton se zalagao za suradnju s bivšom kolonijalnom maticom. Godine 1795. Hamilton je bio prisiljen dati ostavku zbog skandala nakon otkrivanja izvanbračne ljubavne veze s Marijom Reynolds, ali je zato tri godine kasnije stekao komandu nad Vojskom SAD u anglo-francuskom pomorskom ratu.

Sukob Hamiltona s federalističkim predsjednikom Johnom Adamsom je godine 1800. omogućio da na vlast dođe Jefferson. Hamilton se ponovno vratio biznisu te 1801. godine osnovao New York Post. Dugogodišnje suparništvo s potpredsjednikom Aaronom Burrom je 1804. eskaliralo u sukob završen dvobojem u kome je Hamilton ubijen.