Služba: | Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država |
Mandat: | 1889.-1893. |
Prethodnik: | Grover Cleveland |
Nasljednik: | Grover Cleveland |
Datum rođenja: | 20.8. 1833. |
Mjesto Rođenja: | North Bend, Ohio, SAD |
Datum smrti: | 13. ožujka 1901. |
Mjesto smrti: | Indianapolis, Indiana, SAD |
Nacionalnost: | Amerikanac |
Supruga: | Caroline Harrison |
Stranka: | Republikanska stranka |
Benjamin Harrison (North Bend, 20.8. 1833. - Indianopolis, 13.3. 1901.) bio je američki političar, najpoznatiji po tome što je služio kao 23. predsjednik SAD.
Harrison se rodio u Ohiu, u jednoj od najuglednijih američkih političkih porodica, čiji je najpoznatiji predstavnik njegov djed William Henry Harrison, proslavljeni general i predsjednik SAD s najkraćim stažom u historiji.
Harrison je diplomirao pravo te služio kao sudski službenik u Vrhovnom sud Indiane. Kada je izbio američki građanski rat, Harrison se priključio vojsci Unije te u njoj napredovao do čina brigadnog generala. Dok je rat još trajao, ponovno je izabran je za sudsku dužnost.
Godine 1876. Harrison se kao republikanac bez uspjeha kandidirao za guvernera Indiane. Tri godine kasnije postao je član Riječne komisije Mississippija. Od 1881. do 1887. godine Harrison je služio u federalnom Senatu.
Godine 1888. Harrison je na republikanskoj izbornoj konvenciji dobio predsjedničku nominaciju te tako stekao priliku da izazove demokratskog predsjednika Grovera Clevelanda. Kampanja je bila prilično prljava, a Cleveland je na kraju osvojio više glasova na nacionalnoj razini. Međutim, u ključnoj državi New York je široko uvriježeno mišljenje da Cleveland uživa simpatije britanske vlade prema Harrisonu okrenulo tamošnje birače. Tako je Harrison uspio osvojiti većinu u elektorskom kolegiju.
Harrisonova administracija je bila obilježena nastojanjem da se povećaju carinske stope i tako stvoren budžetski višak iskoristi za cijeli niz građevinskih projekata, subvencioniranje gradnje parobroda i stvaranje moderne ratne mornarice kako bi se SAD mogla biti ravnopravna imperijalističkim silama Evrope. Harrison je istovremeno inzistirao na stvaranju permanentnog saveza američkih država, pa je godine 1889. pod njegovim pokroviteljstvom u Washingtonu održan prvi Panamerički kongres.
Međutim, vrlo brzo se budžetski višak istopio, a Kongres i Harrisonovi pokrovitelji podlegli pritisku zagovornika niskih carinskih stopa.
Usprkos nepopularnosti, Harrison je od strane Republikanske stranke nominiran za još mandat. Protiv sebe je ponovno imao Clevelanda. 25.10. 1892., nekoliko dana prije izbora, njegova supruga Caroline i majka dvoje djece je umrla od tuberkuloze. Na izborima je Harrison poražen od Clevelanda.
Nakon odlaska iz Bijele kuće, Cleveland se oženio za svoju sekretaricu i Carolininu nećaku Mary Scott Lord Dimmick, koja će mu roditi još jedno dijete.
Godine 1899. Harrison je služio kao delegat na Haškoj mirovnoj konferencija.
Godine 1901. je podlegao posljedicama gripe i upale pluća.
Benjamin Harrison je ostao upamćen kao prvi i zasad jedini predsjednik čiji je djed bio u Bijeloj kući. Također je upamćen po tome što je za njegovog mandata u Bijelu kuću instalirana struja, te kao prvi predsjednik čiji je glas zabilježen na fonografu.
Prethodnik: | Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država 1889. - 1893. |
Nasljednik: |
Grover Cleveland 1885. - 1889. |
Grover Cleveland 1893. - 1897. |