Bitka kod Waterlooa | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
Segment Napoleonskih ratova | |||||||
Bitka kod Waterlooa na platnu Williama Sadlera | |||||||
| |||||||
Sukobljene strane | |||||||
Francuska |
Sedma koalicija: Ujedinjeno Kraljevstvo Nizozemska Hanover Nassau Braunschweig Prusija | ||||||
Komandanti i vođe | |||||||
Napoleon I Michel Ney |
Vojvoda od Wellingtona Gebhard von Blücher | ||||||
Snage | |||||||
72,000 | 31,000 17,000 11,000 6,000 3,000 50,000 Ukupno: 118,000 | ||||||
Žrtve i gubici | |||||||
28,000 ubijenih i ranjenih 8,000 zarobljenih 15,000 nestalih
|
Anglo-saveznici: 17,000
|
Bitka kod Vaterloa počela je nedjelju 18. lipnja 1815. kod Waterlooa u današnjoj Belgiji, 2 km od Vaterloa i 12 km od Brisela. Carska francuska vojska, pod zapovjedništvom cara Napoleona poražena je od Britanske vojske i njenih saveznika pod zapovjedništvom vojvode od Wellingtona, Arthura Wellsleya, zajedno s Pruskom vojskom, pod zapovjedništvom Gebharda von Blücherchera. To je bila posljednja Napoleonova bitka. Poraz kod Watrlooa za Napoleona je značio kraj vladavine, a za Francuze kraj Sto dana (naziv za dane otkad se Napoleon vratio iz izbjeglištva 20. ožujka 1815.).
Kada se Napoleon vratio na vlast, mnoge su se države, koje su bile protiv njega, ujedinile u Sedmu koaliciju. Dvije velike snage pod vodstvom Wellingtona i von Blüchera sastale su se u blizini sjeveroistočne granice Francuske. Napoleon se odlučio za napad s ciljem da ih uništi prije nego se njihove snage udruže i krenu u invaziju na Francusku zajedno s preostalom Koalicijom. Nakon toga uslijedila je odlučujuća trodnevna borba (16. - 19. lipnja 1815.)