Gama astronomija

Gama zračenje iz svemira upija Zemljina atmosfera, tako da korištenje gama astronomije treba biti iz svemira.
Svemirski opservatorij Compton Gamma Ray Observatory, koji koristi gama zračenje za istraživanje svemira.
Dva ogromna balona rendgenskog i gama zračenja zračenja u samom središtu Mliječnog puta (2010.).
Komet Lulin snimljen u gama području (2009.)
Supernova SN 2005cs snimljena u gama području
Teleskop MAGIC za maglovitog dana. Vide se laserske referentne zrake, koje mjere geometriju aktivne površine reflektora.
Pulsari u gama području koje je otkrio satelit Fermi Gamma-ray Space Telescope.
Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela.
Maglica Rakovica.
Blazar Markarijan 421.
Dvije uzastopne slike Sunčeve baklje.

Gama astronomija koristi za promatranje svemira gama zračenje za otkrivanje najaktivnijih zakutka svemira, primjerice pulsare, kvazare i crne rupe. Radi se o zračenju najkraćih valnih duljina i najveće energije. Nijedna zvijezda ili oblak plina nije dovoljno vruća da isijava u tom dijelu spektra. Umjesto toga gama zrake stvaraju radioaktivni atomi u svemiru, subatomske čestice koje se sudaraju brzinama bliskim brzini svjetlosti, te anihilacija materije i antimaterije. Gama astronomija još je uvijek u povojima, pa je još mnogo izvora ovog energetskog zračenja koje valja prepoznati.

Čak i najdulje gama zrake, na granici s rendgenskim, imaju valne duljine manje od atoma. Donje granice za valnu duljinu gama zrake nema: najkraće koje su ikad zabilježene bilijardu su puta kraće od obične vidljive svjetlosti. Takve kratke gama zrake vrlo su rijetke, jer u svemiru nema mnogo energetskih izvora koji bi ih mogli stvoriti. Sve gama zrake iz svemira upije Zemljina atmosfera. [1]

  1. [1] "Astronomija gama-zraka", www.freewebs.com, 2011.

From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by razib.in