Gesati

Gesati (latinski: Gaesatae, starogrčki: Γαισάται) su bili drevni galski ratnici u 3. vijeku pne. Antički izvori navode kako su živjeli, odnosno prvi put se pojavili u dolini rijeke Rhone u današnjoj južnoj Francuskoj. Historičari smatraju da nisu bili zasebno pleme nego grupa najamnika, a za što se kao sličnost njihovog imena sa staroirskom riječi gaiscedach što znači "prvak" ili "naoružana osoba", i dolazi od riječi gáe za "koplje".^[1]

Godine 225. pne. su Gesate, koje su vodili poglavice po imenu [Concolitanus|Konkolitan]] i Aneroest, unajmili keltska plemena Insubri i Boji kako bi im pomogli u velikom pohodu na Italiju i Rim, odnosno otjerali Rimljane iz Picenuma i drugih bivših keltskih područja u Italiji. Polibije navodi kako su Gesati, za razliku od drugih Gala, imali običaj u borbu ići goli, dijelom kako bi pokazivanjem svojih mišićavih tijela i vlastitom ludom hrabrošću zastrašili i demoralizirali protivnike, a dijelom zato što nisu htjeli da s odjećom zapinju o grane i grmlje. ^[2] S druge strane, ta je taktika u pravilu bila nedjelotvorna protiv discipliniranih rimskih legija. Iako su ispočetka imali uspjeha, godine 225. pne. je Gesate, kao i ostatak galske vojske, konzul Lucije Emilije Pap razbio u bitci kod Telamona, pri čemu je Konkolitan zarobljen, a Anroest nakon bijega izvršio samoubistvo. Godine 222. pne. Gali su ponovno unajmili Gesate protiv Rimljana, što je dovelo do bitke kod Klastidijuma gdje ih je porazila rimska konjica. Nakon toga Gesati nestaju iz historijskih zapisa.

1. ↑ Dictionary of the Irish Language, Compact Edition, Royal Irish Academy, 1990, p. 352
2. ↑ Polybius, Histories 2:28.3-7