Back Groenland Afrikaans Grönland ALS ግሪንላንድ Amharic Greenland AMI Groenlandia AN Grēneland ANG ग्रीनलैंड ANP جرينلاند Arabic جرينلاند ARZ Groenlandia AST
Za ostala značenja, vidi Grenland (razvrstavanje).
Grenland Kalaallit Nunaat Grønland | |
|---|---|
| Himna: "Nunarput utoqqarsuanngoravit (grenlandski) "Ti naša drevna zemljo!"" | |
.svg) | |
| Glavni grad | Nuuk (Godthåb) |
| Najveći grad | glavni_grad |
| Službeni jezici | grenlandski (Kalaallisut) |
| Etničke skupine | 88% Inuiti (i inuitsko-danski mješanci), 12% Evropljani, uglavnom Danci |
| Demonim(i) | Grenlanđani |
| Vlada | Parlamentarna demokracija u okviru ustavne monarhije |
• Monarh | Frederik X |
| Mikaela Engell | |
• Premijer | Múte Bourup Egede |
| Autonomna konstitutivna zemlja u okviru Kraljevine Danske | |
• samouprava | 1979 |
• proširene ovlasti lokalne uprave | 21. jun 2009 |
| Površina | |
• Ukupno | 2,166,086 km2 (13..) |
| Stanovništvo | |
• Procjena za jul 2007. | 57.564[1] |
| BDP (PPP) | procjena za 2001 |
• Ukupno | 1,1 mrld. $ (nerangiran.) |
• Per capita | $20,0002 (nerangiran.) |
| HDI (1998) | 0.927 jako visok |
| Valuta | danska kruna (DKK) |
| Vremenska zona | UTC+0 do -4 (GMT) |
| Pozivni broj | 299 |
| Veb-domena | .gl |
Grenland (grenlandski: Kalaallit Nunaat, što znači "Zemlja Grenlanđana"; danski; Grønland, što znači "Zelena zemlja") je danska samoupravna teritorija. Iako je kao arktička zemlja locirana bliže Sjevernoj Americi u geografskom i etničkom smislu, iz političkih i historijskih razloga se više povezuje s Evropom. Na jugoistoku se nalaze Atlantski ocean i Island; na istoku Grenlandsko more; na sjeveru Arktički ocean; na zapadu Baffinov zaljev i Kanada. Grenland predstavlja najveći otok na svijetu, isto kao i najveću zavisnu teritoriju. Također sadržava najveći nacionalni park.
Oko 81 % površine Grenlanda je pokriveno ledom, poznatim kao Grenlandski ledeni pokrov. Skoro svi Grenlađani žive u fjordovima na jugozapadu otoka, koji ima nešto blažu klimu. Većina Grenlanđana su ili Kalaallitskog (inuitskog) ili skandinavskog porijekla te govore grenlandskim (Kalaallisut) kao svojim maternjim jezikom. Grenlandski govori oko 50,000 ljudi što je veći broj nego kod svih ostalih eskimo-aleutski jezika zajedno. Manjina danskih useljenika koja nije inuitskog porijekla koristi danski kao svoj maternji jezika. Oba jezika su u službenoj upotrebi, a temelj službenog grenlandskog je zapadnogrenlandski dijalekt.
Trenutno se između Grenlanda (koju predstavlja Danska) i Kanade vodi diplomatski spor o suverenitetu nad sićušnim otokom Hans.
Grenland je bio norveška krunska kolonija do godine 1815, kada je formalno postao danska kolonija, iako su Norveška i Danska vijekovima bili u personalnoj uniji (v. Danska-Norveška). Grenland je postao integralni dio Danskog Kraljevstva godine 1953. Dana mu je samouprava (hjemmestyre) od strane Folketinga (danskog parlamenta) 1.5. 1979. Zakon se počeo primjenjivati slijedeće godine. Danska kraljica Margrethe II je poglavar grenladnske države.