Havana
Ciudad de La Habana | |||
---|---|---|---|
Havana iza Hotela Nacional i rive Malecón | |||
|
|||
Nadimak: Ciudad de las Columnas ("Grad stupova") | |||
Koordinate: 23°8′N 82°23′W / 23.133°N 82.383°W | |||
Država | |||
Pokrajina | Ciudad de la Habana | ||
Utemeljena | 1515. | ||
Utemeljena na današnjoj lokaciji | 1519. | ||
Osnivač | Diego Velázquez de Cuéllar | ||
Vlast | |||
- Vrsta | Gradsko vijeće | ||
- Gradonačelnik | Juan Contino Aslán (Komunistička Partija Kube PCC) | ||
Površina | |||
- Ukupna | 728,26 km2 | ||
Visina | 59 m | ||
Stanovništvo (2010.)popis | |||
- Grad | 2.135.498 | ||
- Gustoća | 2.932,3/km2 | ||
- Područje utjecaja | 3 710 100 | ||
Vremenska zona | EST (UTC-5) | ||
- Ljeto (DST) | EDT (UTC-4) | ||
Poštanski broj | 10xxx-19xxx | ||
Pozivni broj | (+53) 7 | ||
Karta | |||
Položaj Havane na Kubi |
Havana (špa. La Habana [la a'ßana], službeno Ciudad de La Habana[1]) je glavni grad, najveća luka i vodeći trgovački centar Kube. Grad, jednu od 14 kubanskih provincija, nastanjuje 2,2 milijuna stanovnika,[2] a šire gradsko područje oko 3 milijuna, što Havanu čini najvećim gradom na Kubi i u Karipskoj regiji. Grad se većinom prostire zapadno i južno od zaljeva, koji je s otvorenim morem povezan uskim tjesnacem, podijeljenim na tri glavne luke: Marimelena, Guanabacoa, i Atarés. Rijeka Almendares teče gradom od juga prema sjeveru i utječe u Floridski prolaz nekoliko kilometara zapadno od zaljeva.
Španjolski kralj Filip II dodijelio je Havani status grada 1592.,[3] dok je kraljevski dekret iz 1634. priznao važnost grada službenim imenovanjem Havane "Ključem Novog svijeta i bedemom Zapadne Indije."[4] Španjolci su započeli izgradnju fortifikacija, te je 1553. rezidencija guvernera iz Santiaga de Cuba na istoku otoka, preseljena u Havanu, od tada de facto glavni grad Kube. Važnost lučkih utvrđenja rano je prepoznata budući da su u 16. vijeku engleski, francuski i nizozemski pomorski pljačkaši napadali grad.[5] Potapanje američkog bojnog broda Maine u luci Havane 1898., bio je izravni povod španjolsko-američkog rata,[6] kojim je na Kubi završena španjolska vladavina.
Havana je tradicionalno bila poznata kao turistički centar svjetskog glasa, mjesto bogatog kulturno-povijesno-arhitektonskog nasljeđa i po tradicionalnoj proizvodnji duhanskih proizvoda i alkoholnih pića. Suvremena Havana sjedište je kubanske vlade, više ministarstava, te poslovno središte.
Stara Havana (La Habana Vieja), koja sadrži jezgru izvornog grada Havane, najbogatija je zbirka kolonijalne arhitekture Latinske Amerike. Lokacija starih gradskih zidina sukladna je međama Stare Havane, koja sadrži oko 3000 zgrada.[5] Stara Havana s fortifikacijama uvrštena je na popis Svjetske baštine UNESCO-a 1982.[7]